Hrvatska se našla rastrgana između različitih tonova iz Banskih dvora i s Pantovčaka u raspravi o mogućem priznanju Palestine.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poručuje da se Zagreb „zalaže za dvodržavno rješenje uz poštivanje sigurnosti Izraela”. U istom su paketu podsjetili na nedavno poslanu humanitarnu pomoć za Gazu, naglašavajući humanitarnu, ali i uravnoteženu liniju službene politike.
U Bruxellesu je ovih dana raspravljena i šira slika: dva izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje navode navodna kršenja ljudskih prava, no Europska unija još nije posegnula za formalnom suspenzijom ugovornih odnosa ni za sankcijama protiv Izraela. Ta je „crvena linija” ostala netaknuta unatoč pritiscima dijela država članica.
Na jučerašnjem summitu dodatno se iskristalizirala podjela unutar Unije – jedni traže jači pritisak na Izrael, drugi žele zadržati postojeći okvir suradnje. Hrvatska tu odražava mini-EU:
• Vlada nastoji da odnosi s Izraelom ostanu nepromijenjeni i bez suspenzija.
• Predsjednik Zoran Milanović sve češće javno zaziva priznanje Palestine i otvoreno kritizira izraelske postupke.
Takav raspon stavova ostavlja otvorenim pitanje hoće li i kada Hrvatska službeno povući potez priznavanja palestinske države, dok se Bruxelles još premišlja oko bilo kakvih oštrijih mjera spram Tel Aviva.
