Broj organizacijskih viškova u osnovnim i srednjim školama Zadarske županije naglo raste, a učitelji s ugovorom na neodređeno zbog ukidanja razrednih odjela doslovce preko noći ostaju bez radnog mjesta.
• Na listi županijskog Povjerenstva trenutačno je 17 djelatnika iz osnovnih škola – jedanaest predmetnih nastavnika s umanjenom satnicom i šest razrednih učitelja potpuno bez satnice. Još dva zaposlenika vode se kao višak u srednjim školama.
• Lani je tijekom cijele školske godine nezbrinutih bilo šestero, a sada se već uoči 2025./26. očekuje novi val zbog daljnjeg pada broja učenika i najavljenog ukidanja odjela.
• Samo prošle jeseni ukinuta su 22 razredna odjela, što je rezultiralo proglašenjem devet učitelja i šest nastavnika viškom. Od 21 proglašene osobe u proteklih godinu dana ponovno su zbrinjene tek četiri.
Procedura bez jamstva Županijski pročelnik za obrazovanje Ivan Šimunić objašnjava da se odluke o broju odjela donose u dogovoru škola, županije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Dok taj postupak traje, škole ne smiju prijavljivati višak, no jednom kada brojke postanu službene, posao mogu izgubiti i nastavnici na stalnom radnom odnosu.
Sustav, međutim, ne jamči da će se višak i zaposliti tamo gdje se pojavi potreba. Iako županijsko Povjerenstvo upućuje kandidate na otvorena radna mjesta, ravnatelji ih nisu dužni prihvatiti. Najčešće odbijenice opravdavaju „pedagoškim ili organizacijskim razlozima”, primjerice tvrdnjom da su se djeca već navikla na zamjenskog učitelja.
Rupe koje pogoduju zamjenama Poseban problem predstavlja zakonska mogućnost zapošljavanja bez natječaja do 60 dana. Škole tako privremeno uzmu zamjenskog nastavnika, a potom za isto mjesto raspišu natječaj na kojem isti kandidat ima prednost, dok tehnološki višak dobiva odbijenicu. Testiranja i intervjui pritom se, prema tvrdnjama prosvjetara, često provode samo formalno.
Na upit kako opravdavaju odbijanje „viškova”, čak jedanaest zadarskih osnovnih škola poslalo je gotovo identične odgovore: „Škola provodi postupak zapošljavanja u skladu s propisima… brinemo o potrebama škole i kvaliteti odgojno-obrazovnog rada.”
Bez sankcija i uz dobru volju Županijska povjerenstva nemaju ovlasti sankcionirati ravnatelje koji ignoriraju preporuke, a zakonske kazne ne postoje. Time učitelji koji su proglašeni viškom postaju kolateralne žrtve demografskog pada, ali i pravnih rupa koje ravnateljima omogućuju da zadrže „provjerene” zamjene.
Dok se u nekim dijelovima Hrvatske tehnološki viškovi relativno brzo zbrinjavaju, u Zadarskoj županiji problem se, prema podacima Povjerenstva, sustavno produbljuje. Ako se trend smanjenja broja učenika nastavi, lista nezbrinutih učitelja mogla bi postati još duža već ovoga ljeta.