Na neformalnom okupljanju čelnika Europske unije u belgijskom ljetnikovcu ponovno je otvoreno pitanje tzv. višebrzinske Europe – mehanizma koji bi dopuštao da manja skupina država provodi reforme bez čekanja svih 27 članica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasna je: „Često napredujemo brzinom najsporijih. Model pojačane suradnje to izbjegava.” Pod istim dojmom bila je većina sudionika sastanka; čak 19 od 27 lidera okupilo se na radnom doručku uoči summita, dok su španjolski premijer Pedro Sánchez i irski premijer Micheál Martin – koji nisu bili pozvani – negodovali zbog formiranja „privatnog kluba”. Martin je kratko poručio: „Ne shvaćam potrebu” za takvim odvojenim formatom.
Francusko-njemački prijedlog o bržem integriranju dobio je dodatan poticaj nakon američkih sigurnosnih poteza u posljednjim godinama, pa je šestorka Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Poljska – neformalno prozvana E6 – već počela koordinirati fiskalne teme. Paralelno postoje i druge interesne skupine, poput „Štedljive četvorke” (Austrija, Danska, Nizozemska, Švedska) i Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska), što dodatno raslojava Uniju.
Diplomati su u neformalnim razgovorima čak usporedili buduću strukturu s crowdfunding modelom: države na „platinastoj razini” imale bi pravo ubrzano donositi odluke o obrani ili dovršetku unije tržišta kapitala, uz punu glasačku težinu i slobodu izbora povjerenika. „Poslovna” bi razina nudila mogućnost tri ulaska u brže procese prije automatskog prelaska u elitu, dok bi „osnovna” jamčila tek sjedalo u Vijeću i obećanje budućih punih prava. Za Mađarsku, dodaje jedan sugovornik, „paket zasad ne predviđa ništa”.
Iako je satirični opis razina izazvao podsmijeh, sama ideja diferencirane integracije čini se sve realnijom. Koliko će članica pristati na čvršću jezgru, a koliko ostati pri modelu 27 jednakih, moglo bi biti ključno pitanje već na proljetnom redovitom summitu u Bruxellesu.
