Hrvatska se ubrzano suočava s demografskim ponorom: broj novorođenih i upisane djece kontinuirano pada, dok gospodarstvo sve više počiva na radnoj snazi iz inozemstva.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. izdano je čak 206 529 dozvola za boravak i rad stranih državljana, što je gotovo 53 000 više od ukupnog broja djece uključenih u neki oblik predškolskog odgoja u pedagoškoj godini 2023./2024. Državni zavod za statistiku navodi da je u vrtiće i programe predškole bilo uključeno 153 212 mališana, od čega 140 369 kroz redovite programe.
Isti izvor otkriva dramatične razlike među županijama: Grad Zagreb vodi s 39 766 predškolaca, dok pojedine općine poput Preseke, Nove Bukovice i Zmijavaca imaju tek četvero upisane djece. Manje od deset mališana broje i Rakovec, Donji Lapac, Karlobag te niz drugih, uglavnom ruralnih sredina.
Strani radnici danas čine okosnicu brojnih sektora. Lani je najviše radnih dozvola izdano državljanima Bosne i Hercegovine (38 100), a slijede Nepalci (35 635), Srbi (27 988), Indijci (20 502) i Filipinci (14 680). Trendovi u prvih pet mjeseci 2024. pokazuju pomak: najviše dozvola dobili su Nepalci (17 166), ispred radnika iz BiH (15 029) i Srbije (11 337), dok Filipinci (8 242) i Indijci (8 000) zatvaraju prvih pet.
Starenje stanovništva i iseljavanje mladih već opterećuju mirovinski i zdravstveni sustav, a poslodavci u građevini, turizmu i proizvodnji postaju sve ovisniji o radnicima iz Azije i susjedstva. Upravo zato je Vlada oformila novo Ministarstvo demografije i useljeništva, na čijem je čelu Ivan Šipić. Cilj je, kako ističu u Vladi, potaknuti natalitet, olakšati usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života te otvoriti vrata povratku iseljenika.
Međutim, ograničeni rezultati dosadašnjih mjera pokazuju da je vrijeme za odlučnije korake. Ako se negativni trendovi ne preokrenu, upozoravaju stručnjaci, Hrvatska će se suočiti s još dubljim izazovima za tržište rada, regionalni razvoj i održivost mirovinskog sustava.