Hrvatski elektroenergetski sustav ulazi u kritičnu fazu: više od 50 % cjelokupne infrastrukture premašilo je predviđeni vijek trajanja, a čak 60 % dužine dalekovoda starije je od 40 godina. Stručnjaci procjenjuju da bi do 2030. trebalo uložiti 33,8 milijardi eura u obnovu i modernizaciju prijenosne mreže, no država je zasad osigurala tek 10,8 milijardi.
Problemi se gomilaju • Povećani gubici pri prijenosu i distribuciji električne energije. • Nestabilnost mreže zbog sve većeg udjela obnovljivih izvora. • Osjetljivost na ekstremne vremenske prilike.
Unatoč dotrajalosti, opskrba je zasad pouzdana zahvaljujući dobroj povezanosti s mrežama susjednih zemalja, pa su veći raspadi sustava rijetki. Ipak, većina dalekovoda izgrađena je još 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća; iznimka je istočna Slavonija, čija je visokonaponska mreža obnovljena nakon Domovinskog rata. Trafostanice su u nešto boljem stanju jer su uglavnom gradnjom ili rekonstrukcijom osvježene prije dvadeset godina.
Bez privatnog kapitala nema tranzicije Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da golemi financijski jaz zahtijeva dodatna europska sredstva i mobilizaciju privatnih ulaganja. Ističu da su zamrzavane cijene energenata „oslabile novčane tokove i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a”, a subvencionirana struja smanjuje poticaj kućanstvima da ulažu u energetsku učinkovitost.
Državni planovi i ograničenja Ministarstvo gospodarstva navodi da je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti već uloženo 560 milijuna eura u modernizaciju sustava, a dodatni iznosi očekuju se iz Modernizacijskog fonda nakon 2027. godine. Do kraja 2023. na mrežu je priključeno 1.500 MW novih obnovljivih izvora, a aktualni projekti trebali bi završiti sredinom 2025.
Ključni državni projekt vrijedan 286 milijuna eura uključuje: • digitalizaciju distribucijskog sustava, • zamjenu kablova starijih od 40 godina, osobito onih koji napajaju otoke, • modernizaciju postojećih dalekovoda, • ugradnju pametnih brojila – preduvjet za razvoj pametnih mreža.
HEP planira do 2029. završiti uvođenje naprednih brojila za više od dva milijuna korisnika, a u desetogodišnjem razdoblju 2024.–2033. planira 1,42 milijarde eura ulaganja u srednje- i niskonaponsku mrežu.
Regulatorne kočnice Prema HUP-u, već tri godine čeka se nova metodologija Hrvatske regulatorne energetske agencije (HERA) za priključenje obnovljivih izvora. Zbog toga je blokirano 2,6 milijardi eura ulaganja u kapacitete veće od 2.600 MW, dovoljnih da zadovolje polovicu potreba svih kućanstava u zemlji. „Izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu uz kašnjenje desetogodišnjeg plana razvoja nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, posebno u Dalmaciji”, poručuju iz udruge.
Globalni kontekst Dok su svjetska ulaganja u elektroenergetske mreže 2024. dosegnula rekordnih 370 milijardi dolara, Hrvatska bilježi stagnaciju. HUP upozorava na nepredvidivo regulatorno okruženje i ograničenu tržišnu konkurenciju kao glavne razloge izostanka privatnog kapitala.
Zaključak Bez ubrzanih i koordiniranih ulaganja – kako javnih, tako i privatnih – Hrvatska riskira da joj zastarjela mreža postane usko grlo energetske tranzicije. Vrijeme za obnovu dalekovoda koji su „na izdisaju” polako istječe, a račun od gotovo 34 milijarde eura svakim danom postaje sve veći.