VINKOVCI – Jubilarne, 60. Vinkovačke jeseni započet će 15. rujna svečanošću koja se, kako najavljuje autor otvaranja Marko Sabljaković, vraća na mjesto početka – vinkovačke Borince – i dramskom pričom odaje počast osnivačima manifestacije.
Za razliku od ranijih dokumentarističkih pristupa, ovogodišnje će otvorenje biti osam slika duga dramsko–folklorna predstava od 80 minuta. Glavni su protagonisti idejni začetnik smotre, akademski kipar i etnograf Vanja Radauš, te tadašnji predsjednik Skupštine općine Vinkovci Dragutin Žanić – Karla, čovjek zahvaljujući čijem je političkom utjecaju manifestacija 1966. i zaživjela unatoč tada osjetljivoj političkoj klimi koja je nagoviještala Hrvatsko proljeće.
„Radnja počinje simboličnim proglašenjem prvih Jeseni 1966., a ovogodišnje, šezdesete, otvorit ćemo tek na samom kraju, baš kao nekada”, otkriva Sabljaković. Lik Radauša utjelovit će Zijad Gračić, dok će Karlu glumiti Vladimir Andrić. Scenografiju ponovno potpisuje strip-autor Dubravko Mataković.
Sabljaković podsjeća da je Žanić prvotnu ideju zamislio kao dio proslave 200. obljetnice školstva te joj nadjenuo ime Vinkovačke jeseni – u množini, kako bi manifestacija trajala vječno. Vrhunac će ovogodišnje svečanosti biti neslužbena himna Jeseni, Mađerova „Pjevat će Slavonija”, u interpretaciji Šime Jovanovca.
Publika će upoznati i obitelj deda Stipe, inspiriranu stvarnim osnivačem Matom Karabalićem iz Rokovaca i Andrijaševaca, čija je kuća 1966. bila jedno od mjesta dogovora prve “Smotre slavonskog folklora”. Njegov KUD „Slavko Janković” sudjeluje neprekidno od početka, baš kao i KUD „Šokadija” Stari Mikanovci, čije su ljepotice nakon 1968. postale zaštitni znak berbe jabuka na Borincima i danas predvode svečani mimohod.
Posebnu će živost donijeti i Gorjanske ljelje, atrakcija prvih Jeseni, te nastup sudionika iz Nijemaca koji će ove godine predstavljati Srijem. Sklad folklora, drame i povijesnog prisjećanja, kažu organizatori, trebao bi publici pokazati kako je ideja dvaju vizionara prerasla u manifestaciju koja već šest desetljeća čuva slavonsku tradiciju i identitet.