Nova opsežna studija Sveučilišta São Paulo baca sumnju na reputaciju umjetnih zaslađivača kao „zdravije” alternative šećeru. Brazilski znanstvenici osam su godina pratili 12 772 odrasle osobe analizirajući sedam najčešće korištenih zaslađivača – aspartam, saharin, acesulfam-K, eritrit, ksilitol, sorbit i tagatozu – prisutnih u popularnim „light” i „zero” napicima te dijetalnim desertima.
Rezultati su pokazali da svakodnevna konzumacija količine jednake jednoj limenci dijetnog pića ubrzava pad kognitivnih funkcija za 62 posto u usporedbi s osobama koje rijetko posežu za zaslađivačima. Prosječno, mozak tih ispitanika „ostario” je dodatnih 1,6 godina. Čak su i umjereni potrošači bilježili 35-postotno brže kognitivno starenje.
Najizraženiji učinak zabilježen je u skupini mlađoj od 60 godina, gdje su verbalne sposobnosti i pamćenje padali znatno brže, dok kod starijih od 60 godina znanstvenici nisu našli jasnu vezu. Osobe s dijabetesom, koje umjetne zaslađivače često koriste kako bi kontrolirale unos šećera, pokazale su još snažniji kognitivni pad.
„Zaslađivači s malo ili nimalo kalorija često se smatraju zdravijom alternativom šećeru“, izjavila je voditeljica istraživanja dr. Claudia Kimie Suemoto, naglasivši da nalazi upućuju na moguće dugoročne rizike za zdravlje mozga.
Autori studije pozivaju na dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li prirodni zaslađivači, poput meda, jabučnog pirea, javorova sirupa ili šećera od kokosa, sigurniji izbor za održavanje kognitivne vitalnosti.