Rijetko potvrđeni ulov mladog primjerka velike bijele psine pokrenuo je novu raspravu o stanju tog karizmatičnog, ali ugroženog morskog predatora u Sredozemnom moru.
Dana 20. travnja 2023. lokalni ribari iz istočne Španjolske izvukli su iz mreže jedinku dugu oko 210 centimetara i tešku 80 – 90 kilograma. Genetska analiza Instituta za oceanografiju (IEO-CSIC) potvrdila je da je riječ o Carcharodonu carcharias, što je jedan od rijetkih nepobitnih dokaza prisutnosti vrste u španjolskim vodama posljednjih desetljeća.
Ulov je poslužio kao povod za opsežnu reviziju povijesnih zapisa od 1862. do 2023. godine, objavljenu krajem siječnja 2026. u časopisu Acta Ichthyologica et Piscatoria. Pregled je pokazao:
• kontinuiranu, iako sporadičnu prisutnost velike bijele psine uz obalu Španjolske; • vremensko preklapanje opažanja s migracijama atlantske plavoperajne tune, ključnog plijena; • iznimnu rijetkost incidenata s ljudima tijekom više od 160 godina zabilježenih podataka.
Voditelj istraživanja dr. José Carlos Báez ističe važnost mladog ulova: „Povod za ovo istraživanje bila je dokumentacija slučajnog ulova za koji smo saznali zahvaljujući dugogodišnjoj bliskoj suradnji s ribarskim sektorom. Utvrđivanje prisutnosti mladih jedinki osobito je važno, a pojava mladih primjeraka otvara pitanje odvija li se aktivno razmnožavanje u tom području.”
Stručnjaci ipak upozoravaju da pojedinačni nalaz ne znači oporavak populacije. Trenutačna procjena Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) svrstava veliku bijelu psinu među ranjive vrste, uz pad brojnosti od 30 – 49 % u posljednje tri generacije (oko 159 godina). Riječ je o dugovječnoj životinji koja može doživjeti 73 godine i spolno sazrijeva tek pri duljini od otprilike 4,5 metra, što produžuje generacijski ciklus na oko 53 godine.
Znanstvenici stoga zagovaraju jače praćenje i ciljane mjere očuvanja, kombinirajući terenska opažanja s naprednim sustavima praćenja. „Glavna poruka koju želim prenijeti javnosti jest da ove velike morske životinje imaju ključnu ulogu u morskim ekosustavima… Čak i nakon smrti, njihov pad na morsko dno predstavlja važan izvor hrane za dubokomorske zajednice“, naglašava dr. Báez.
Dok strah od „morskog čudovišta” i dalje pripada sferi mašte, novi nalazi podsjećaju da je stvarni izazov očuvati vrstu koja održava ravnotežu prehrambenih lanaca i pomaže u čuvanju zdravlja Sredozemlja.