Vlada je u četvrtak odobrila 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelih obveza bolnica prema veledrogerijama, no ni Ministarstvo zdravstva ni distributeri lijekova ne kriju da je riječ o tek privremenom predahu.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojasnila je da ukupan dospjeli dug bolnica trenutačno iznosi oko 500 milijuna eura, a svaki mjesec naručuje se novih stotinu milijuna eura lijekova i potrošnog materijala. „U ovom se trenutku trudimo redovito plaćati barem 50 posto, što nam je konačni cilj”, rekla je, naglasivši da će se 150 milijuna eura raspodijeliti ustanovama prema visini obveza starijih od 120 dana i obujmu posla u listopadu.
Predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija Jadranko Herceg zahvalio je Vladi, ali je jasno poručio da iznos nije ni približno dovoljan: „Ne možemo reći da smo zadovoljni jer je ukupni dug bolnica oko 800 milijuna eura, a dospjeli dug približno 580 milijuna. Očekivali smo znatno više – tražili smo 500 milijuna, nadali se barem 400, a dobili smo 150 milijuna.”
Prema procjenama veledrogerija, obveze bolnica svakoga mjeseca rastu 30 do 35 milijuna eura, pa je od rujna, kad su počeli pregovori s Vladom, dug narastao za gotovo 100 milijuna eura. Herceg upozorava da će se, unatoč listopadskoj i studenoj uplati te novoj tranši, „u prosincu stvoriti novi dug, pa ostaje pitanje što je stvarno pokriveno”.
Ipak, dodatna sredstva trebala bi osigurati nesmetanu opskrbu bolnica lijekovima do kraja godine, ovaj put bez novih kratkoročnih zaduženja. Medika se, primjerice, u listopadu i studenom morala kreditno zaduživati kako bi nastavila isporuke, što je, kaže Herceg, održivo „dok god banke ostanu spremne pratiti veledrogerije”.
Današnja isplata druga je ovogodišnja sanacija bolničkih dugova: krajem rujna država je već uplatila 80 milijuna eura. Ministrica Hrstić uvjerena je da će financijski kartoni bolnica, uvedeni u lipnju, uz redovno praćenje troškova i zaliha, postupno stabilizirati sustav. Veledrogerije, međutim, zasad ne vide promjene u praksi – dug nastavlja rasti istim tempom.
Dok se Vlada i distributeri slažu da je kontinuitet opskrbe pacijenata neupitan, ostaje otvoreno pitanje koliko će dugo privremeni financijski „plasteri” moći zadržati kronične dugove pod kontrolom.