BRUXELLES – Prijedlog Francuske i Italije da se otvori izravni kanal pregovora s Vladimirom Putinom nailazi na sve više skepse među državama članicama. Na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu u ponedjeljak tek je nekolicina poduprla ideju imenovanja posebnog izaslanika EU-a za moguće mirovne razgovore s Kremljem.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio je da bi „previše ponuda za razgovore Rusiji moglo stvoriti dojam da će tvrdoglavošću dobiti nove ustupke – a to bi bila pogrešna poruka”. Kancelar Friedrich Merz još je ranije ocijenio da Moskva „još nije spremna ozbiljno razgovarati”.
Poljski šef diplomacije Radosław Sikorski podsjetio je na lanjski sastanak Donalda Trumpa na Aljasci, koji „nije pomogao”, te poručio: „Summit bi, po mom mišljenju, trebao uslijediti tek kad je dogovor zaključen; u suprotnom ima više rizika nego prilika.”
Francuski ministar Jean-Noël Barrot ovoga je puta izbjegao komentar, iako je predsjednik Emmanuel Macron prošlog prosinca javno stao iza ideje uspostave izravne linije s Kremljem. Macron se u ponedjeljak sastaje s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, još jednim zagovornikom imenovanja posebnog izaslanika.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas naglasila je da je ključno definirati zahtjeve prema Rusiji: „Važnije od toga tko razgovara jest o čemu želimo razgovarati.” Kallas je već iznijela vlastiti, maksimalistički popis uvjeta – od smanjenja ruske vojske do povlačenja postrojbi iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije – no o njima među 27 zemalja nema suglasja.
Jedini koji je otvoreno pozvao na imenovanje pregovarača bio je luksemburški ministar Xavier Bettel: „Nije mi važno tko će sjediti za stolom, ali želim da Europa bude prisutna. Trebali bismo imati nekoga.”
S druge strane, estonski ministar Margus Tsahkna ocijenio je da je ideja uglavnom odbijena već na neformalnom summitu u veljači: „Nema smisla kucati na vrata Kremlja da saznamo što Putin želi – to već znamo.” Ciparski kolega Constantinos Kombos smatra da se o toj temi najprije treba raspraviti „iza zatvorenih vrata”, dok su slovenska ministrica Tanja Fajon i rumunjska Oana Țoiu ostale suzdržane. Latvijka Baiba Braže zaključila je da trenutačno „nema naznaka da Rusija želi mir”.
Europska komisija prošlog je mjeseca, ipak, podsjetila da će se „u nekom trenutku” morati izravno razgovarati s Putinom ako se želi okončati rat u Ukrajini. No za sada većina prijestolnica procjenjuje da takav trenutak – i spremnost Kremlja na ozbiljan dijalog – još nije stigao.
