Sve je manje mjesta na internetu gdje djeca mogu bez nadzora otvoriti profil. Nakon što je Australija 10. prosinca 2025. postala prva država koja je potpuno blokirala pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina – uz kazne do 49,5 milijuna australskih dolara za tvrtke koje ne provode provjeru dobi – slične poteze najavljuje ili već provodi cijeli niz vlada.
• Europski parlament u studenome izglasao je (neobvezujuću) rezoluciju kojom traži jedinstvenu granicu od 16 godina za društvene mreže te 13 godina za usluge dijeljenja videa.
• Francuska je u siječnju donijela zakon koji zabranjuje profile mlađima od 15 godina; tekst još mora potvrditi Senat.
• Slovenija priprema prijedlog istovjetne zabrane za dob do 15 godina, potvrdio je potpredsjednik vlade Matej Arčon.
• U Španjolskoj rješenje od 16 godina najavio je premijer Pedro Sánchez, uz obvezu platformi da uvedu sustave provjere dobi.
• Velika Britanija razmatra „australski model”, premda još nije definirala granicu.
• Danska od studenoga najavljuje zabranu ispod 15, dok bi roditelji mogli odobriti pristup od 13. godine.
• Norveška predlaže podizanje digitalne dobi pristanka s 13 na 15 godina te apsolutnu minimalnu granicu od 15 godina.
• U Grčkoj je, prema riječima visokog vladina izvora, odluka o zabrani za mlađe od 15 godina „vrlo blizu”.
• Malezija planira od 2026. uvesti granicu od 16 godina.
• Indija raspravlja o ograničenjima, a savjetnik vlade nazvao je društvene mreže „predatorskima” prema maloljetnicima.
• Kina je već uvela „program za maloljetnike” koji preko postavki uređaja ograničava vrijeme provedeno na aplikacijama.
• Sjedinjene Države i dalje se oslanjaju na federalnu zabranu prikupljanja podataka od djece mlađe od 13 bez roditeljskog pristanka, dok pojedine savezne države guraju stroža pravila – zasad s mješovitim sudskim uspjehom.
• Njemačka dopušta korištenje u dobi 13–16 uz pristanak roditelja, ali udruge za zaštitu djece smatraju da je provjera neadekvatna.
• U Italiji je roditeljski pristanak nužan do 14. godine.
„Kontrole su nedovoljne”, poručuju organizacije za zaštitu djece, pozivajući se na službene podatke prema kojima velik broj mališana ispod 13 godina već posjeduje profile na TikToku, Instagramu ili Snapchatu unatoč pravilima samih platformi.
Dok tehnološke kompanije formalno dopuštaju registraciju tek od 13. godine, političari na više kontinenata zaključuju da je prag premalen. Rasprave se sada vode o tome treba li granicu fiksirati na 15 ili 16 godina i hoće li provjera dobi biti dovoljno stroga da zaustavi lažiranje podataka – izazov koji će, sudeći po najavljenim kaznama, najviše koštati same platforme.
