Sve više ljudi – i mladih i starijih – osjeća se usamljeno unatoč digitalnoj povezanosti, pokazuju najnovija međunarodna istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te akademskih institucija.
Najizraženiji pad kontakata bilježi se među mladima u dobi od 16 do 24 godine. U toj je skupini udio onih koji se svakodnevno druže s prijateljima pao s 44 % u 2015. na 36 % u 2022. godini. Istodobno, kod osoba starijih od 65 godina udio onih koji nikada ne viđaju prijatelje porastao je na 11,4 %, što je skok od 5,5 postotnih bodova.
OECD upozorava da dugotrajna usamljenost povećava rizik od moždanog udara, srčanih bolesti, depresije i stresa, ali i od slabijeg radnog učinka, nezaposlenosti te ranog napuštanja školovanja. Istraživači ističu da su muškarci i mladi „nove rizične skupine”. Kako navode autori studije, „dok su muškarci u istraživanjima tradicionalno bili u grupama s nižom stopom osjećaja usamljenosti i boljom kvalitetom međusobnih odnosa od žena, između 2018. i 2022. godine u oba se slučaja situacija među njima pogoršala”.
Među ključnim okidačima osjećaja izoliranosti izdvajaju se nezaposlenost, niski prihodi, starija dob i život u samačkom kućanstvu. Nezaposleni i građani s najnižim primanjima otprilike su dvostruko skloniji usamljenosti od prosjeka populacije.
Pandemija koronavirusa pojačala je trend izbjegavanja izravnih susreta, dok su virtualni kontakti eksplodirali. Gallupovi podaci iz 2024. procjenjuju da se gotovo četvrtina svjetskog stanovništva osjeća usamljeno, uz „ozbiljne fizičke i mentalne posljedice”.
Utjecaj tehnologije dvosjekli je mač. Studija objavljena 2024. u časopisu Nature Human Behaviour pokazala je da internetska povezanost smanjuje simptome depresije kod osoba starijih od 50 godina. S druge strane, kod mlađih se sve češće bilježe problemi s mentalnim zdravljem povezani s pretjeranim korištenjem pametnih telefona.
Američki glavni kirurg Vivek Murthy 2023. je društvene mreže označio štetnima za mlade i upozorio na „epidemiju usamljenosti” koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, demencije i prerane smrti. Krajem iste godine Svjetska zdravstvena organizacija usamljenost je proglasila zdravstvenim problemom.
Demografske promjene u bogatim državama – manji broj članova obitelji i sve češće smještanje starijih u domove – dodatno potiču izolaciju. Najnovije istraživanje harvardskih liječnika iz 2025. pokazuje da je kod ljudi starijih od 50 godina koji su kronično usamljeni 56 % veća vjerojatnost za moždani udar.
Stručnjaci stoga pozivaju na hitne društvene i zdravstvene mjere: od poticanja međugeneracijskog druženja i programa volontiranja do odgovornijeg korištenja digitalnih platformi te bolje brige za mentalno zdravlje u školama i na radnom mjestu.