Humanitarna katastrofa u Pojasu Gaze produbljuje se brže nego ikad: najmanje 45 ljudi umrlo je od gladi u posljednja četiri dana, a ukupni broj potvrđenih smrtnih slučajeva od izgladnjivanja popeo se na 113.
„Ova rastuća kriza pogađa sve, čak i one koji pokušavaju spašavati živote u ratom razorenoj enklavi … kada skrbnici nemaju što jesti, cijeli humanitarni sustav se urušava”, upozorio je Philippe Lazzarini, čelnik Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (Unrwa). Iz Gaze stižu i potresna svjedočanstva članova njegova osoblja: „Ljudi u Gazi nisu ni živi ni mrtvi, oni su hodajući leševi.”
Unrwa ima oko 6 000 kamiona s hranom i medicinskim potrepštinama zaglavljenih u Jordanu i Egiptu te ponovno poziva Izrael da dopusti „nesmetan i neograničen” ulaz pomoći. Umjesto UN-a, većinu ograničenih pošiljki trenutačno dijeli američka privatna tvrtka Gaza Humanitarian Foundation (GHF) na samo četiri točke, što je, prema humanitarnim organizacijama, „smrtna zamka”. Više od 1 000 ljudi ubijeno je pokušavajući doći do tih zaliha otkako je GHF preuzeo distribuciju, dok je prije rata radilo više od 400 UN-ovih punktova.
U isto vrijeme politički napori za okončanje sukoba zapeli su u slijepoj ulici. Izrael i Sjedinjene Države povukli su svoje pregovarače iz Dohe nakon što su procijenili da je posljednji odgovor Hamasa pokazao „nedostatak želje za postizanjem primirja”. Američki izaslanik Steve Witkoff najavio je da Washington razmatra „alternativne opcije” za oslobađanje talaca i stabilizaciju Gaze, ne otkrivši detalje.
Hamas je, prema izraelskim medijima, tražio trajniji prekid rata, veći broj zatvorenika u razmjeni te povratak UN-ovih agencija u raspodjelu pomoći. Palestinski izvor blizak pregovorima opisao je njihov prijedlog kao „fleksibilan i pozitivan”, dok je Hamas naveo da nudi novu mapu puta za razmjenu zarobljenika – prioritetnu točku za pokret.
Prijedlog o kojem se pregovaralo predviđao je 60-dnevno primirje tijekom kojeg bi Hamas oslobodio 10 živih talaca i predao tijela 18 poginulih, a Izrael pustio skupinu palestinskih zatvorenika. Tijekom tog razdoblja pomoć bi se znatno povećala, a strane bi razgovarale o trajnom okončanju rata.
Nagli prekid razgovora potaknuo je buru nezadovoljstva i u Izraelu. Forum obitelji talaca upozorio je da „svaki dan odgađanja ugrožava živote zarobljenih i onemogućuje prikupljanje ključnih informacija o njima”. Na ulicama Tel Aviva tisuće Izraelaca nosile su vreće brašna i fotografije palestinske djece preminule od gladi, tražeći ukidanje blokade Gaze.
S terena u međuvremenu stižu vijesti o eskalaciji nasilja: izraelski zračni napadi na središnju Gazu u protekla 24 sata usmrtili su najmanje 89 osoba, priopćile su lokalne zdravstvene vlasti.
U međunarodnoj areni jača pritisak na Izrael. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus nazvao je glad u Gazi „ljudskom rukom izazvanom katastrofom”, a francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da će njegova zemlja u rujnu na Općoj skupštini UN-a službeno priznati palestinsku državu.
I dok je dio izraelske vlade sklon nastavku ofenzive i nakon mogućeg primirja, diplomati upozoravaju da svako daljnje odgađanje humanitarne pomoći prijeti potpunim kolapsom sustava – kolapsom koji, kako poručuje Unrwa, već sada odnosi ljudske i profesionalne živote onih koji bi trebali spašavati druge.
