Uoči klimatske konferencije COP30 koja idućeg tjedna počinje u Brazilu, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) objavio je godišnje „Emissions Gap” izvješće s mučnim zaključkom: na temelju sadašnjih politika globalno će zatopljenje neizbježno prijeći crvenu liniju od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, i to vjerojatno već u sljedećih deset godina.
„I najstrože kratkoročne redukcije emisija mogu samo odgoditi, ali ne i spriječiti probijanje te granice”, navodi se u dokumentu. Izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen u predgovoru poručuje: „Nations have had three attempts to deliver promises made under the Paris Agreement, and each time they have landed off target.” Prema njoj, sadašnji prioritet mora biti da taj višak temperature bude što manji i što kraći te da se do 2100. godine ponovno spustimo ispod 1,5 °C.
KOLIKI JE JAZ – Da bi se zadržalo ispod manje ambiciozne, ali pravno obvezujuće granice od 2 °C, svjetske emisije stakleničkih plinova do kraja desetljeća morale bi pasti 25 % ispod razine iz 2019., a do 2035. za 35 %. – Planovi koje su dosad predale države (tzv. NDC-i) obećavaju tek 15 % smanjenja do 2035. i vode svijetu prema zagrijavanju između 2,3 i 2,5 °C.
Obveze za 2035. godinu do rujanskog roka dostavila je jedva trećina od gotovo 200 potpisnica Pariškog sporazuma, a njihovi prijedlozi nedostatni su čak i za granicu od 2 °C. Ipak, u najoptimističnijem scenariju – ako svaka država u potpunosti ispuni posredne i dugoročne ciljeve – globalna temperatura u 2100. mogla bi se zaustaviti na oko 1,9 °C.
RAST EMISIJA SE NASTAVLJA Umjesto smanjenja, globalne emisije su 2024. porasle za 2,3 %. Glavni pokretač bili su krčenje šuma i promjene u korištenju zemljišta, dok su fosilna goriva, i dalje najveći pojedinačni uzrok klimatske krize, činila 36 % prošlogodišnjeg skoka. Najveći porast emisija (bez sektora šumarstva i zemljišta) zabilježeni su u Indiji i Kini, dok je Europska unija jedini veliki emiter koji je smanjio svoj ugljični otisak – premda ni ona nije pravodobno predala novi nacionalni plan.
EUROPSKA DILEMA Dok je izvješće objavljeno, europski ministri okoliša vodili su napete pregovore kako bi ipak usuglasili domaći cilj i obećanje za 2035. godinu prije početka samita u Brazilu. Analitičari upozoravaju da bi bez ambicioznijeg europskog iskoraka globalne šanse da se zagrijavanje zadrži ispod 2 °C dramatično padaju.
CIJENA SVAKOG DECIMALA UNEP upozorava da svako dodatno zagrijavanje ne nosi samo goleme troškove za naknadno hlađenje planeta, nego i rizik prelaska klimatskih „točaka preokreta”, poput potencijalno nepovratnog kolapsa Zapadnoantarktičkog ledenog pokrova.
Zaključak izvješća nije umirujući: bez trenutačnog i odlučnog zaokreta svijet ulazi u eru iznad 1,5 °C. No granica od 2 °C još je dostižna – pod uvjetom da nove obveze budu brze, čvrste i da se provedu bez odgode.