Najviši sud Ujedinjenih naroda u Haagu danas u 15 sati objavljuje savjetodavno mišljenje bez presedana o tome kakve pravne obveze države imaju u borbi protiv klimatskih promjena – i što to znači za velike povijesne zagađivače.
Pokret s Pacifika Ideju je 2019. pokrenula skupina studenata s malog otočnog arhipelaga Vanuatua, a Opća skupština UN-a dala joj je službeni zamah izglasavši zahtjev da se Međunarodni sud pravde (ICJ) očituje. „Klimatske promjene nisu samo akademska rasprava… Proživljavamo ih svaki dan”, poručio je 29-godišnji Vishal Prasad s Fidžija, jedan od pokretača inicijative.
Dva ključna pitanja UN je zatražio od 15 sudaca ICJ-a da odgovore:
- Kojim su obvezama, prema međunarodnom pravu, države vezane u zaštiti Zemlje od emisija stakleničkih plinova za sadašnje i buduće generacije?
- Koje pravne posljedice snose države čije su emisije nanijele štetu okolišu, osobito za ranjive nisko-ležeće otočne države?
Značaj šire od papira Iako savjetodavno, mišljenje bi moglo postati putokaz za sudove i zakonodavstva širom svijeta. Joie Chowdhury iz nevladine organizacije CIEL nazvala ga je „potencijalno jednom od najvažnijih pravnih odluka našeg vremena”.
Sudnice preuzimaju primat Zbog spore dinamike klasičnih klimatskih pregovora, države i aktivisti sve češće traže pravdu na sudovima – i već imaju nekoliko presedana u svoju korist. Godišnji COP sastanci doduše utječu na projekcije zagrijavanja, ali još nedovoljno da bi se globalno zatopljenje zadržalo na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
Hoće li današnje mišljenje konačno otvoriti vrata odgovornosti velikih zagađivača – ili ostati tek moralni pritisak – postat će jasnije nakon što suci iznesu svoje zaključke.