Hrvatske tvrtke sve odlučnije uzimaju umjetnu inteligenciju (AI) u svoje procese, no investicijska slika i dalje zaostaje za europskim prosjekom – osobito među malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima).
„Hrvatske kompanije, osobito veće i tehnološki orijentirane, počele su uviđati koliko AI može unaprijediti poslovanje”, kaže Živko Krstić, ekonomist i AI stručnjak iz tvrtke Sparky. Najčešće se rješenja koriste u marketingu, automatiziranoj korisničkoj podršci, financijskim analizama, detekciji prijevara te u optimizaciji proizvodnje i logistike.
Međutim, ulaže se manje nego u ostatku Europske unije. „Veliki sustavi poput banaka, telekoma i IT kompanija idu naprijed, ali MSP-ovi još kaskaju. Često nemaju ni znanje ni resurse prepoznati gdje im AI može pomoći”, upozorava Krstić.
Telekom u dvostrukoj ulozi
Hrvatski Telekom i njegova IT tvrtka Combis prednjače u razvoju domaćeg AI ekosustava. Članica Uprave HT-a Marijana Bačić poručuje: „Ključno je da pojedinci i poslovna zajednica iskoriste puni potencijal umjetne inteligencije – jer AI nije samo tehnološka tema, već i snažno gospodarsko pitanje te važan izvor konkurentske prednosti.” HT razvija specijalizirana rješenja poput glasovnih i chat-bot asistenata, cloud usluga, smart city i sigurnosnih sustava.
Najveća kočnica – ljudi i infrastruktura
Prema Krstiću, prioritet je edukacija MSP-ova: bez jasnog razumijevanja koristi, AI im djeluje „skup i nedostižan”. Drugi je problem skupa računalna infrastruktura. Grafičke kartice i računalni resursi potrebni za treniranje modela rijetko su dostupni malim tvrtkama. Stručnjak predlaže državnu podršku kroz zajedničke podatkovne centre.
Zakonodavni okvir tek se gradi. Europski AI Act je u završnoj fazi, a Hrvatska priprema nacionalnu strategiju umjetne inteligencije koja bi, kada zaživi, mogla otvoriti javne pozive i potaknuti projekte.
Besplatne edukacije „AI ti to možeš”
HT je pokrenuo nacionalni program besplatnih videolekcija na hrvatskom jeziku, namijenjen svima koji žele naučiti osnove tehnologije. Serijal od 12 kratkih videa vodi matematičar Toni Milun, a polaznici mogu rješavati kvizove i preuzeti certifikat.
Potražnja za kadrom raste
Menadžeri su, kaže Krstić, shvatili da bez AI-a nema konkurentnosti, pa su AI inženjeri, podatkovni znanstvenici i analitičari sve traženiji. Istodobno, dio stručnjaka odlazi u inozemstvo, što otvara pitanje kako ih zadržati i vratiti.
Start-up uspjesi dokazuju potencijal: Fotomath je preuzeo Google, Microblink osvaja globalno tržište, Rimac razvija autonomna vozila, a splitski SPL XAI nedavno je privukao značajnu investiciju za projekte povezane s AI-om i kibernetičkom sigurnošću.
Javni sektor na začelju
Dok privatni divovi vode utrku, umjetna inteligencija u državnoj upravi još čeka ozbiljniju primjenu. Planovi postoje, no stvarne implementacije su rijetke. Krstić vjeruje da bi nacionalna strategija mogla preokrenuti trend.
„AI ne treba gledati kao prijetnju, nego kao alat koji povećava produktivnost, štedi vrijeme i otvara nova tržišta. Oni koji to prvi shvate, imat će prednost u svemu što dolazi”, zaključuje stručnjak.