Umjetna inteligencija sve brže mijenja način na koji se informiramo: Googleov AI pregled korisnicima servira gotove sažetke, a sustavi poput ChatGPT-a postaju prvo odredište za brza objašnjenja. Posljedica su milijuni „zero-click” pretraživanja u kojima čitatelji dobivaju odgovor bez otvaranja izvornog članka – i bez oglasnog prihoda za medije.
Predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Goran Penić upozorava da se novinarski rad masovno koristi za treniranje velikih modela: „Činjenica je da se za obučavanje modela umjetne inteligencije opće namjene u velikoj mjeri koristi autorski sadržaj novinara i zato se DZNAP zalaže za primjerenu naknadu autorima novinarskih djela.” Penić od Ministarstva kulture traži potporu prijedlogu kojim bi se strože reguliralo korištenje autorskog materijala pri razvoju AI-a.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Boris Beck podsjeća da je eruptiralo tzv. copy-paste novinarstvo i da mnogi portali ionako proizvode „horoskope, recepte i savjete za bolji brak” umjesto izvornog istraživanja. „Mogu proizvesti u kratko vrijeme desetke dijeta, recepata, savjeta za bolji brak. Čak i novinarski sadržaj, one tzv. servisne informacije poput stanja na cestama, vremenske prognoze, sportskih rezultata, financijskih rezultata, burzovnih izvješća – sve to može raditi stroj”, kaže Beck, predviđajući da će opstati samo redakcije koje nude originalne priče s terena.
Za radna mjesta opasnost je još neposrednija. Novinar i urednik Ivan Fischer procjenjuje da su „najugroženija početnička mjesta u većini zanimanja koja zahtijevaju razmišljanje i pisanje, poput novinara na web portalima”. Ako algoritmi preuzmu rutinske zadatke, mladim kolegama nestaće prilika za učenje. „U redakciji u kojoj je do jučer radilo 12 ljudi, sada radi troje uz pomoć AI-a”, ilustrira Fischer i dodaje da, bez regulative, pad klikova može ugasiti medije – a tada ni umjetna inteligencija više neće imati što „gutati”.
Stručnjaci se slažu da trenutni AI sustavi i dalje pate od netočnosti. Beck upozorava da modeli „prodaju maglu” i često preferiraju dezinformacije jer se oslanjaju na statistiku, a Fischer zaključuje da će provjera činjenica – temelj profesije – ostati ljudska zadaća: „AI još uvijek ‘halucinira’ previše i ne može provjeravati činjenice.”
Bez jasnih pravila o autorskim pravima i strategije za očuvanje kvalitetnog novinarstva, medijski ekosustav riskira scenarij u kojem će, kako kaže Beck, publika dobiti samo „bućkuriš” već viđenih rečenica – dok novinari traže način da ostanu relevantni i plaćeni za svoj rad.