ZAGREB – Konferencija „Budućnost transporta i logistike” okupila je u srijedu u glavnom gradu vodeće stručnjake i menadžere iz cijelog sektora kako bi raspravili kako digitalna transformacija i održivost mijenjaju opskrbne lance u uvjetima geopolitičkih napetosti.
Prvi panel pod nazivom „AI i digitalizacija u transportu i logistici – ključ održive budućnosti” otvorio je raspravu o tome može li umjetna inteligencija postati glavni pokretač učinkovitije i ekološki prihvatljivije logistike.
• Prof. dr. sc. Kristijan Rogić (Prometni fakultet) podržao je zelenu tranziciju, ali je upozorio: „Što ćemo staviti u brodove umjesto mazuta? Baterije ne možemo, a pomorski promet robama je ključan.” • Poslovni savjetnik Anđelko Rukelj naglasio je da „AI može pomoći u analitičkim procesima i predviđanju rizika”, no upozorio je da sustavi planiranja moraju biti brži i transparentniji. • Marin Luketić (Orbico Supply) poručio je kako su „vatrogasne mjere najskuplje” te da je nužno pametno planirati zelena ulaganja. • Željko Ukić (HŽ Putnički prijevoz) pridružio se raspravi o ulozi državnih tvrtki u digitalnoj transformaciji željeznice.
Na konferenciji su sudjelovali i čelnici ključnih infrastrukturnih tvrtki: Ivan Kršić (HŽ Infrastruktura), Denis Vukorepa (Lučka uprava Rijeka), Luka Čirko (Hrvatske autoceste) te Denis Dvoržak (Hrvatska pošta). Vukorepa je podsjetio da je riječki kontejnerski terminal, jedan od dva takva u Europi uz Rotterdam, „toliko automatiziran da se danas iz jednog kontrolnog centra upravlja s četiri terminala”, dok izravno zapošljava 350 ljudi i tisuće posredno.
Ključne poruke
- Ubrzati edukaciju i dostupnost novih tehnologija kako bi se podigla konkurentnost gospodarstva.
- Razvijati digitalne platforme za praćenje robe i smanjivanje emisija CO₂.
- Diverzificirati ekonomiju kako bi se smanjila ovisnost o turizmu.
- Iskoristiti relativno nizak ugljični otisak Hrvatske kao tržišnu prednost.
Sudionici su se složili da kombinacija umjetne inteligencije, automatizacije i pametnih ulaganja predstavlja najizgledniji put prema otpornijim i održivijim opskrbnim lancima, ali da će za to biti potrebne veće investicije, snažnija suradnja javnog i privatnog sektora te jasna strategija države.