Jedan korisnik zajamčene minimalne naknade od 208 eura mjesečno ostao je bez tog primanja nakon što je 500 eura osobne ušteđevine uložio u narodne obveznice izdane u ožujku 2023. godine. Tijekom dvije godine držanja papira dobio je ukupno 36 eura kamata, a glavnica mu se treba isplatiti po dospijeću.
Hrvatski zavod za socijalni rad u rješenju je ipak cijeli povrat uloženih 500 eura evidentirao kao prihod, čime je muškarac premašio imovinski cenzus i izgubio pravo na socijalnu pomoć. Matematičar i financijski edukator Toni Milun ističe da se prihodom trebaju smatrati samo kamate – u ovom slučaju 36 eura – dok glavnica nije zarada: „Država je mogla, sukladno članku 29. Zakona o socijalnoj skrbi, jednostavno smanjiti isplatu naknade za iznos ostvarenog prinosa, a ne ukinuti cijelo pravo.”
Nisu zabranjena ulaganja… Prema sadašnjem sustavu, ulaganje u državne vrijednosnice formalno je dopušteno svim građanima, pa i primateljima socijalnih naknada. Problem nastaje u trenutku isplate kamata ili povrata glavnice jer ih centri za socijalnu skrb promatraju kao dohodak ili imovinu.
…ali rizik je gubitak naknade Ministarstvo financija poručuje da „primjer nema veze s ulaganjem u vrijednosne papire, već s kriterijima za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu”. Ministarstvo rada i socijalne politike pak tvrdi da ulaganje u narodne obveznice „nije u nadležnosti sustava socijalne skrbi” te navodi kako pravo prestaje „ako korisnik raspolaže prihodima ili imovinom koji prelaze zakonom propisani cenzus, bez obzira na izvor”.
U resoru rada pojašnjavaju da se prihodom smatraju sva novčana sredstva – od rada, kamata, dividendi, imovine – umanjena za poreze i prireze. Imovinom se pak smatraju gotovina, nekretnine, štednja, vrijednosni papiri i druga materijalna prava, u zemlji i inozemstvu.
Što dalje? Milun predlaže hitno donošenje pravilnika koji bi jasno odredio smiju li korisnici socijalnih naknada primati kamate, dividende ili drugi kapitalni dohodak, kako se ne bi ponavljale identične situacije. Do tada financijski savjetnici upozoravaju primatelje zajamčene minimalne naknade da prije bilo kakvog ulaganja zatraže pisano tumačenje nadležnih institucija.
Korisniku koji nije zadovoljan odlukom Zavoda ostaje mogućnost žalbe Ministarstvu rada, a nakon toga i pokretanje upravnog spora. No dok cijeli postupak traje, ostaje otvoreno pitanje koliko će još socijalno najugroženih građana odustati od štednje i ulaganja bojeći se da bi im – baš kao u ovom slučaju – svaka kamata mogla skupo stajati.