Gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije, svakodnevica ukrajinskih prognanika u Hrvatskoj i dalje je obilježena nizom prepreka – od preskupog najma stanova do mukotrpne borbe s papirologijom.
Prema najnovijim podacima Europske unije, 31. listopada 2025. privremenu je zaštitu u državama članicama imalo 4,3 milijuna ukrajinskih državljana. U odnosu na kraj rujna to je pad od 6170 osoba, odnosno 0,1 %. Unatoč blagom padu, brojke ostaju golemo logističko i socijalno opterećenje za zemlje primateljice.
U Hrvatskoj se prognanici ponajprije susreću s tri prepreke:
- Posao ispod kvalifikacija – Visokoobrazovani Ukrajinci često završavaju na radnim mjestima za koja su prekvalificirani. Jezična barijera i komplicirane administrativne procedure tjeraju ih da prihvate poslove daleko ispod svojih stručnih profila.
- Skupi stanovi – Visoke cijene najma prisiljavaju mnoge obitelji na privremene ili neadekvatne smještaje, što dodatno otežava integraciju.
- Birokracija – „Jedinstveni ured za prognanike u Hrvatskoj s ograncima u većim gradovima smanjio bi probleme”, poručuje Marija Meleško, ukrajinska aktivistkinja uključena u lokalne programe pomoći.
Ratne rane kod kuće i izazovi na stranom tlu stvaraju dvostruki teret. Dok u razorenim ukrajinskim gradovima i dalje odzvanjaju sirene, raseljeni se na europskom Zapadu bore za dostojanstven život – često u tišini reda pred šalterom ili na oglasnoj ploči zavoda za zapošljavanje.