Prema najnovijim procjenama Središnjeg državnog ureda za iseljeništvo, izvan granica Hrvatske danas živi približno 3,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Podaci su prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava, katoličkih misija te službenih popisa stanovništva država domaćina.
Najbrojnije zajednice
• Sjedinjene Američke Države – oko 1 200 000 • Njemačka – oko 500 000 • Argentina – oko 300 000 • Australija i Kanada – po oko 250 000 • Čile – oko 200 000
Slijede Peru (196 000), Novi Zeland (100 000), Austrija (90 000), Švicarska i Brazil (po 80 000), Italija (60 000) te Švedska i Francuska (po 40 000). U europskim državama poput Belgije, Irske, Nizozemske i skandinavskih zemalja bilježe se manje, ali stabilne zajednice, dok u Luksemburgu, Urugvaju i Paragvaju živi tek nekoliko tisuća potomaka hrvatskih iseljenika.
Četiri glavna iseljenička vala
- Kraj 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata – masovno iseljavanje u SAD, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland.
- Razdoblje između dva svjetska rata – nova destinacija postaju industrijske sile Europe, osobito Njemačka, Francuska i Belgija.
- Nakon Drugog svjetskog rata – val političkih izbjeglica seli se pretežno u Južnu i Sjevernu Ameriku.
- Od 1965. nadalje – „ekonomski gastarbajteri” odlaze ponajviše u zapadnu Europu, Australiju, Novi Zeland i Kanadu; poslije 1990-ih tome se priključuju migracije potaknute ratom, najviše prema Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Kanadi, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu.
Motivi i današnji odnos prema domovini
Ekonomski razlozi ostaju dominantan poticaj iseljavanja, dok su politički motivi bili presudni u poratnim i ratnim razdobljima. Starije generacije iseljenika i dalje budno prate zbivanja u Hrvatskoj, a dio njih razmatra povratak. Mlađi naraštaji, iako uvelike asimilirani, često iskazuju interes za očuvanje hrvatskih korijena.
Središnji državni ured napominje da se procjene oslanjaju na različite izvore te da se stvarni broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka može mijenjati ovisno o migracijskim trendovima i popisima stanovništva u zemljama domaćinima.