Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski su obrtnici i slobodnjaci u samo jednom mjesecu ostali bez 8.183 radna mjesta. Krajem rujna u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo je ukupno 228.766 zaposlenih, 3,5 % manje nego na kraju kolovoza.
• Obrt: 210.933 zaposlenih, pad od 3,7 % odnosno 8.202 osobe. • Slobodne profesije: 17.833 zaposlenih, smanjenje za 19 osoba.
Rast zaposlenosti bilježe tek četiri područja – od simboličnih 0,1 % u obrazovanju do čak 32,6 % u rudarstvu i vađenju. U preostalih četrnaest područja zabilježen je pad, najblaži u javnoj upravi i obrani (-0,3 %), a najizraženiji u pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-15,3 %). Broj zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi ostao je nepromijenjen.
Županijski presjek pokazuje podijeljenu sliku: • Rast u 12 županija, od 0,1 % u Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj do 1,9 % u Virovitičko-podravskoj. • Pad u sedam županija, s najdubljim minusom od 13,1 % u Ličko-senjskoj i 4,7 % u Dubrovačko-neretvanskoj. • Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ostale su na kolovoškim brojkama.
Ukupni rujanski rezultat potvrđuje da su obrtnički sektor i slobodne profesije trenutačno među najosjetljivijim dijelovima tržišta rada u Hrvatskoj, dok se pojedine regije i djelatnosti suočavaju s posebno izraženim teškoćama.