ĐAKOVO – U Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici jučer je održan međunarodni interdisciplinarni simpozij „Strossmayeriana“ pod naslovom „Biskup Josip Juraj Strossmayer – nepoznato o poznatome“. Skup je središnji događaj 23. Strossmayerovih dana i odvija se u godini u kojoj se obilježava 210. obljetnica rođenja te 120. godišnjica smrti jednog od najutjecajnijih hrvatskih biskupa.
Organizaciju potpisuju Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu, Grad Đakovo i Kreativna kulturna mreža Osijek, uz potporu Ministarstva kulture i medija te domaćinstvo Katoličkog bogoslovnog fakulteta i knjižnice. U Đakovo su stigli znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, naglasivši time međunarodni doseg Strossmayerova nasljeđa.
„Simpozij je prilika da pred javnost iznesemo istinitiju sliku o Strossmayeru“, poručio je prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, upravitelj HAZU-ova Zavoda i predsjednik Programskog odbora. Istaknuo je da se, unatoč uvriježenoj percepciji, o biskupu još uvijek zna premalo. Kao primjer naveo je teškoće u pronalaženju njegovih dvaju doktorata – filozofskog u Pešti i teološkog u Beču – te otkriće 44 do sada nepoznata pisma koja će, kako je rekao, dodatno rasvijetliti 55 godina Strossmayerova biskupskog djelovanja.
Sudionike je pozdravio i zamjenik gradonačelnika Antun Galić, podsjetivši na presudnu ulogu velikog mecene i kulturnog stratega u razvoju Đakova, ali i šire hrvatske zajednice. Tijekom cjelodnevnog programa izlaganja su obuhvatila širok raspon tema: od slike Strossmayera u mađarskoj javnosti 1866. i 1905. godine, preko njegovih veza s Crnom Gorom i tragova među Hrvatima u Vojvodini, do putopisne ostavštine, uloge mecene u književnosti, ekonomskih strategija i utjecaja na stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić.
Znanstveni dio pratilo je i umjetničko ozračje: u studentskoj kapelici KBF-a nastupile su grčka sopranistica Georgia Balabini i hrvatska orguljašica Tela Kulaš, a zatim je prikazan film „Sanjari Hrvatske“ posvećen redatelju Srećku Layu.
Organizatori najavljuju objavu zbornika radova s novim istraživačkim rezultatima, među kojima se posebno ističe analiza pronađenih pisama. Time Đakovo još jednom potvrđuje status glavnog čuvara baštine biskupa Josipa Jurja Strossmayera – vizionara koji je, kako se moglo čuti, „gradio mostove prema Europi dok je ukorjenjivao hrvatski identitet“.