Dok Hrvatska ubire rekordne prihode od turizma, ljetna navala gostiju stvara i rekordne količine smeća. Prema najnovijem Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, prošle je godine od turista nastalo 186 859 tona otpada – gotovo dvostruko više nego 2015.
• 2015. godina: 98 960 tona turističkog otpada • 2016. godina: nagli skok na 139 535 tona • 2020. godina: pad na 83 000 tona zbog pandemijskih zatvaranja • 2023. godina: rekordnih 186 859 tona
U istom je razdoblju i udio turističkog otpada u ukupnom komunalnom otpadu porastao s 6 % na 10 %. Računato po prosjeku otpada po stanovniku, lani je teret bio jednak onome koji bi proizvelo 384 484 građana, dok je 2015. bio ekvivalent 256 374 stanovnika.
Najveći teret nosi obala
• Istarska županija: 48,1 tisuću tona (25 % ukupnog turističkog otpada u zemlji); tamo je turistički otpad činio trećinu sveg komunalnog otpada. • Primorsko-goranska: 37,6 tisuća tona (20 % udjela). • Splitsko-dalmatinska: 33,9 tisuća tona (18 %). • Zadarska: 27,9 tisuća tona (15 %).
Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija bilježe najmanje količine – tek pedesetak tona svaka.
Rast broja gostiju prati i rast otpada: s 14,3 milijuna turista 2015. godine Hrvatska je lani došla do 21,3 milijuna posjetitelja. Sve su to ekonomski poželjne brojke, ali i podsjetnik da lokalne komunalne službe moraju ubrzano jačati kapacitete za prikupljanje, odvajanje i recikliranje otpada kako bi sunčani imidž Jadrana ostao netaknut.