Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju da je trgovina robom između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u 2025. nastavila rasti unatoč carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.
• Izvoz EU-a u SAD povećan je za 3,4 % na 554,0 milijardi eura. • Uvoz iz SAD-a u Uniju poskočio je za 4,8 % na 354,4 milijarde eura. • Robni suficit EU-a tako je dosegnuo 199,6 milijardi eura – blago više nego 198,2 milijarde godinu ranije.
Istodobno je Bruxelles u uslugama i dalje u minusu: deficit prema Washingtonu u tom je segmentu 2024. iznosio 148 milijardi eura.
Što se izvoznog sastava tiče, gotovo trećinu ukupnih pošiljki preko Atlantika čine lijekovi i farmaceutski proizvodi (29 %), a slijede automobili (7,5 %), opća industrijska mehanizacija (5,9 %), električni strojevi i dijelovi (5,8 %) te oprema za proizvodnju energije (4,8 %).
Carine do 50 %, a trgovina opet raste Od kolovoza do prošloga tjedna većina europskog izvoza suočavala se s općom stopom od 15 %. Automobilski sektor je u rujnu vidio snižavanje carine s 27,5 % na 15 %, dok čelik, aluminij i njihovi derivati i dalje plaćaju 50 %. Unatoč tome, Eurostat bilježi da je „ekonomski učinak Trumpovih carina bio mnogo manji od očekivanog”.
Analitičari povezuju rezultat s takozvanim „front-loadingom” – gomilanjem narudžbi prije stupanja na snagu tarifa. „„A lot of businesses in the US front-loaded orders at the start of the year, driving up imports from Europe to get ahead of Trump’s tariffs””, kaže Varg Folkman iz briselskog European Policy Centre.
Trend kretanja kroz 2025. bio je valovit: početni skok izvoza, pad u drugom tromjesečju, blagi oporavak u trećem i još jedno usporavanje krajem godine. Folkman upozorava da bi se usporavanje moglo nastaviti i u prvim mjesecima 2026., no dodaje: „„Trade slowed down throughout the year, and we may see that trend continue once we get data from the start of 2026, but it is far from what’s needed to eliminate the US trade deficit in goods with the EU.””
Novo poglavlje slijedi nakon što je Vrhovni sud SAD-a srušio blanketnu carinu od 15 % na većinu europske robe, čime je otvorio prostor za nove fluktuacije. Za sada, međutim, brojke potvrđuju da Trumpov zaštitnički arsenal nije uspio bitnije narušiti transatlantsku robnu razmjenu – barem ne u korist američkog salda.
