Rat u Ukrajini, koji je Kremlj zamišljao kao trodnevnu munjevitu operaciju, ovih je dana premašio 1.418 dana — dulje nego što je Sovjetskom Savezu trebalo da odbaci naciste od Moskve do Berlina. Unatoč silnim gubicima, ruska vojska osvojila je tek uzak klin teritorija, a cijena je golema: oko 1,1 milijun ruskih poginulih i ranjenih.
Kućni brodolom
• Ukrajinski raketni napad ostavio je oko 600 000 stanovnika pogranične Belgorodske oblasti bez struje.
• Unutar Rusije raste frustracija. Proratni bloger koji se potpisuje kao Maksim Kalašnjikov upozorava kako „jedna cijela era dolazi svome kraju“, optužujući vlast da se više bavila slikom nego stvarnom snagom države.
Saveznici padaju jedan za drugim
Na međunarodnoj sceni ruski utjecaj ubrzano kopni.
- Bliski istok: Pad režima Bašara al-Asada krajem 2024. ostavio je Moskvu bez ključnog uporišta u Siriji.
- Južna Amerika: Sjedinjene Države su početkom mjeseca zarobile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, dugogodišnjeg Putinova partnera koji je lani paradirao na Crvenom trgu.
- Energetski udarac: Washington je presreo i zaplijenio tankerski brod pod ruskom zastavom.
- Iran: Tek potpisani dvadesetogodišnji sporazum o strateškoj suradnji vise o niti; Teheran potresaju masovni prosvjedi, a američki predsjednik Donald Trump otvoreno razmatra vojnu opciju.
Agresivna američka politika – od sankcija do izravnih akcija – pokazala se ključnim okidačem urušavanja mreže saveza koju je Vladimir Putin pažljivo tkao dva desetljeća. Dok Kremlj nastoji spriječiti daljnji domino-efekt, rat u Ukrajini i sve dublja međunarodna izolacija sustižu rusku ambiciju da ponovno postane globalna sila.
