Svijet se ubrzano dijeli na suprotstavljene blokove dok se Kina, Rusija i Indija nastoje profilirati kao zajednička protuteža dugogodišnjem zapadnom utjecaju.
Prema dostupnim informacijama, trojac je nedavno u Pekingu održao demonstrativni susret kojim je naglašena spremnost na tijesniju političku i gospodarsku koordinaciju. Peking je tom prigodom poslao jasnu poruku: u budućem globalnom poretku namjerava aktivnije određivati pravila igre, a ne samo ih slijediti.
Zaokret se velikim dijelom pripisuje američkoj trgovinskoj ofenzivi. Donald Trump je, kao predsjednik Sjedinjenih Država, uvodio nove ili povećavao postojeće carine ne samo Kini nego i tradicionalnim europskim partnerima. Takva politika izazvala je niz protumjera koje su ubrzale konsolidaciju zemalja okupljenih oko Pekinga i Moskve.
Protivnici američke linije navode da je „nezasitnost, brutalnost i bešćutnost” Washingtona dodatno potaknula globalni otpor prema, kako tvrde, stoljetnom imperijalizmu. Rezultat je blok koji obuhvaća gotovo polovinu svjetske populacije i sve otvorenije nastupa kao „klub neprijatelja Zapada”.
I dok se kinesko-rusko-indijski trokut predstavlja mirotvornim projektom, kritičari upozoravaju da bi oštrija konfrontacija velikih sila mogla zapaliti nova žarišta. Istodobno, Trump – unatoč eskalaciji napetosti – navodno priželjkuje čak i Nobelovu nagradu za mir, što dodatno raspiruje polemike oko njegovog nasljeđa.
Promatrači zaključuju da je svjetski poredak na prekretnici: hoće li trgovinski rat prerasti u nešto daleko opasnije ili će pregovori ipak zauzdati spiralu sukoba, ovisit će o sposobnosti vodećih aktera da pronađu zajednički jezik prije nego što linije podjele postanu nepovratne.
