Bivši američki predsjednik Donald Trump signalizirao je da će uvesti nove sankcije Moskvi samo ako Europa ispuni niz zahtjeva koje je iznio u objavi na društvenim mrežama tijekom vikenda.
Trump traži:
- potpuni prestanak kupnje ruske nafte u svim državama NATO-a;
- carine od 50 do 100 posto na kineski uvoz „do kraja rata” u Ukrajini;
- rekordni uvoz američkog ukapljenog plina i nafte u vrijednosti od 750 milijardi dolara do kraja njegova mogućeg budućeg mandata.
Teškoće u ispunjavanju zahtjeva
• Europska unija je do invazije 2022. iz Rusije uvozila 27 % sirove nafte, a lani je taj udio pao na 3 %. No Mađarska i Slovačka i dalje se oslanjaju na naftovod Druzhba te su čak povećale kupnju jeftinije ruske nafte. Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog zraka, „Mađarska je udio ruske nafte podigla s 61 na 86 posto, a Slovačka je gotovo stopostotno ovisna”. Slovačko ministarstvo vanjskih poslova poručuje: „Disconnecting from Russian energy sources would have very serious consequences for both the Slovak and European economies.”
• Širenje zahtjeva na cijeli NATO dodatno komplicira Turska, koja kontrolira pristup Crnom moru i ne pridružuje se zapadnim ograničenjima trgovine s Moskvom. Analitičar Sinan Ülgen ocjenjuje: „It's not very realistic and … highly improbable that Turkey would comply with such a request at this point in time.” Prošle je godine Turska uvozila 57 % nafte i 41 % plina iz Rusije.
• U srpnju je Trump, prijeteći carinama, od Europske komisije dobio obećanje o kupnji 750 milijardi dolara američkih energenata. Stručnjaci upozoravaju da je to praktički nemoguće: EU je lani na sav uvoz energije potrošila 375 milijardi eura, od čega tek 76 milijardi na američke isporuke. Za ispunjenje cilja blok bi morao utrostručiti kupnju iz SAD-a i zanemariti dobavu iz Norveške i Katara. „Just never going to happen”, kaže analitičarka Laura Page.
• Ideja o drastičnim carinama na kinesku robu nailazi na gotovo jednodušno odbijanje u Bruxellesu. Kina je drugi najveći dobavljač roba u EU (21 % uvoza), a gospodarski interesi velikih industrija – od njemačkih proizvođača automobila do talijanske modne industrije – snažno su vezani uz kinesko tržište. Ekonomist David Henig upozorava: „High tariffs on China would be hugely damaging, we know that from the U.S. who backtracked on doing this.”
Europska taktika
Povjerenik za energiju Dan Jørgensen pokreće nove razgovore s Budimpeštom i Bratislavom u sklopu plana REPowerEU, kojim bi se sav ruski plin isključio do 2027. Ipak, unutar Vijeća EU nema volje za dodatno ubrzanje, navode diplomati upućeni u pregovore.
Američki izaslanik za energetiku Chris Wright tijekom posjeta Bruxellesu poručio je da Washington želi „displace all Russian gas” te dodao: „The more we can strangle Russia’s ability to fund this murderous war, the better for all of us.” No Europska komisija zasad nije ponudila mehanizam koji bi privatne kompanije potaknuo da masovno kupuju američki plin, niti je razriješila pitanje raskidanja postojećih dugoročnih ugovora s ruskim dobavljačima.
Bez obzira na pritisak iz Washingtona, kombinacija energetskih ovisnosti, trgovačkih veza i političkih kalkulacija upućuje da će Trumpovi zahtjevi naići na ozbiljne prepreke u europskim prijestolnicama.
