Američki predsjednik Donald Trump i ruski čelnik Vladimir Putin u samo su tri dana – od 15. do 18. kolovoza – priredili niz poteza koji su u Bruxellesu protumačeni kao udruženi udar na političku težinu Europske unije.
- kolovoza Trump je u Anchorageu dočekao Putina uz, kako pišu upućeni promatrači, "poniznu crvenu prostirku", a već 18. kolovoza ugostio je u Bijeloj kući niz europskih lidera, među njima i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Autor analize objavljene u Politicu ocjenjuje da su dvojica predsjednika „u tri dana Europu lišili svake ozbiljne poluge utjecaja“ – i to uz iznenađujuću ravnodušnost samih europskih dužnosnika.
U tekstu se upozorava da se u Washingtonu i Moskvi nazire „autoritarna osovina“: Trumpovo neskriveno divljenje jednostranim odlukama i Putinova sklonost vještoj kulisi, tvrdi se, mogu Europu pretvoriti u „designiranu žrtvu diarhije Trump–Putin“. Pritom se podsjeća da je američki predsjednik sklon unilateralizmu, dok multilateralna rješenja smatra balastom – bez obzira na to što su upravo takvi mehanizmi nakon Drugoga svjetskog rata izgradili globalni poredak od kojeg su Sjedinjene Države višestruko profitirale.
Ključna poruka autoru je da EU mora vratiti „lucidnost, samopouzdanje i dostojanstvo“ te hitno:
- okupiti koaliciju liberalnih demokracija – od Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške do Kanade, Japana i Australije – kako bi zaštitila pravila otvorene trgovine i globalna javna dobra;
- ponovno uspostaviti stratešku autonomiju unutar G7, povući ustupke koji su nedavno dani Washingtonu oko globalnog minimalnog poreza i digitalnog poreza, jer „trošak prelijevanja“ trenutačno pada na europske građane i tvrtke;
- povećati izdvajanja za obranu, ne zbog Trumpova pritiska nego zbog rastuće nepredvidljivosti američke politike.
Kao ilustracija neučinkovitih ustupaka navodi se dogovor iz lipnja u Kanadi, gdje su članice G7 pristale osloboditi američke kompanije minimalnog poreza, iako se Washington zauzvrat nije povukao s prijetnji carinama. Europska komisija je, također na američki zahtjev, iz višegodišnjega proračuna izbrisala digitalni porez – „gestu samoodricanja“ kakvu autor uspoređuje s pritiscima administracije Georgea W. Busha početkom 2000-ih.
Zaključno, tekst poziva Bruxelles da se oslobodi, kako je opisano, „stockholmskog sindroma“ prema Trumpu: umjesto daljnjih ustupaka, EU bi trebala braniti pravnu državu, multilateralizam i vlastitu fiskalnu i obrambenu suverenost, ne isključujući suradnju s Washingtonom – ali samo „u dobroj vjeri".
