Donald Trump i Vladimir Putin sastali su se u petak na Aljasci kako bi razgovarali o mogućem mirovnom dogovoru za Ukrajinu, ali bez konkretnih rezultata. Prema dostupnim informacijama, bivši američki predsjednik sada podupire plan koji bi Rusiji prepustio dijelove ukrajinskog teritorija u zamjenu za prekid vatre. Danas bi u Bijeloj kući o toj ideji trebao razgovarati s Volodimirom Zelenskijem i europskim čelnicima.
Ljudi, ne zemlja
Iz ukrajinskih sela daleko od pregovaračkih stolova stižu dramatično drukčije priče. „Riječ je o ljudima, domovima, vrtovima, obiteljima – to je ono što nestaje”, kazao je dugogodišnji dopisnik Luke Harding nakon četverotjednog boravka na bojišnici u Dnipropetrovskoj oblasti. Procjenjuje da su „čitave zajednice iskorijenjene” dok ruske snage prvi put prodiru dublje u taj dio zemlje.
• Prošlog mjeseca zabilježen je najveći broj poginulih ukrajinskih civila u posljednje tri godine. • Front je ponovno otvoren na više točaka, a noći nad Kijevom gotovo su neprospavane zbog ruskih dronova. • U selu Malijivka, nekad poljoprivrednom idili, poslije raketnog udara ostao je samo 70-godišnji Valentyn Velykyi – dok i njemu projektil nije uništio kuću.
Harding opisuje „cvjetne vrtove i rasute jabuke pokraj praznih klupa” kao simbol uništenog seoskog života. Za civile pod ruskom okupacijom svaki mirovni dogovor koji bi potvrdio postojeće linije značio bi trajni gubitak doma.
Pritisak na Kijev
Sugovornici u Zaporižju, gradu pod stalnim raketiranjem, podijeljeni su: dio bi prihvatio i nesavršen mir samo da bombardiranje prestane, drugi pak podsjećaju na "uhicenja, nestanke i brisanje svega ukrajinskog" na područjima koja je već zauzela Rusija.
Putin, kaže Harding, računa na numeričku nadmoć u ljudstvu i tehnici te nema poticaja stati. „Primirje bi trajalo pet minuta, pet dana ili, u najboljem slučaju, pet mjeseci prije nego što bi napao opet”, upozorava on i dodaje da se Trumpova najava „sveobuhvatnog mirovnog sporazuma” de facto poklapa s ruskim zahtjevima.
Izbjeglice između dva doma
Gotovo sedam milijuna Ukrajinaca raseljeno je diljem svijeta; samo u Ujedinjenom Kraljevstvu njih više od 200 000. Iako je London izdvojio milijardu funti za njihovo stambeno zbrinjavanje, čak 327 milijuna i dalje nije iskorišteno, dok tisuće izbjeglih ostaju bez krova. Jezična barijera i "lutrija poštanskog broja" dodatno otežavaju pronalazak dugotrajnog smještaja.
Što dulje rat traje, veća je vjerojatnost da će se te obitelji trajno nastaniti na zapadu. No u samoj Ukrajini, unatoč umoru i stalnim napadima, prevladava nepovjerenje prema bilo kakvom dogovoru koji bi Moskvi ostavio osvojenu zemlju.
„Putin je želio deukrajinizirati Ukrajinu, a postigao je suprotno – zemlja je postala još ukrajinskija”, zaključuje Harding.
