Napetosti između Gustava Petra, prvog ljevičarskog predsjednika Kolumbije, i američkog čelnika Donalda Trumpa eksplodirale su proteklih mjeseci, dovodeći do prijetnji sankcijama, pa čak i vojnim napadom nalik nedavnoj akciji američkih specijalaca u Venezueli.
Petro je Trumpa optužio da „pokušava kriminalizirati čitav narod” nakon što ga je predsjednik SAD-a prozvao „bolesnikom koji voli praviti kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama”. Kolumbijski čelnik, bivši gerilac M-19, odgovorio je riječima: „Zakleo sam se da više neću uzeti oružje u ruke … ali za domovinu ću to učiniti.” Istodobno je pozvao pristaše da masovno iziđu na ulice u obranu suvereniteta.
Ključni datumi sukoba:
• Siječanj 2025. – Petro odbija slijetanje američkih zrakoplova s deportiranim Kolumbijcima; Trump uvodi 25 % carina na sav kolumbijski izvoz i poništava vize pojedinim dužnosnicima.
• Rujan 2025. – Washington „decertificira” Kolumbiju zbog rasta proizvodnje kokaina, ali pomoć ne obustavlja.
• Rujan 2025., UN – Petro na njujorškoj ulici megafonom poziva američke vojnike da odbiju „nezakonite zapovijedi”; SAD mu ukida vizu.
• Listopad 2025. – Financijske sankcije pogađaju Petra, suprugu, sina i ministra unutarnjih poslova Armanda Benedettija.
• Studeni 2025. – SAD bombardira osumnjičene brodove s drogom, a Petro proziva Washington zbog „ubojstva” i kršenja suvereniteta.
Unatoč žestokoj retorici, telefonski razgovor dvojice predsjednika – dug gotovo sat vremena – privremeno je spustio tenzije. Kolumbijsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je razgovor „dobrim sastankom”, a Trump je na Truth Socialu poručio da mu je bila „čast” razgovarati s Petrom i pozvao ga u Bijelu kuću.
Analitičari ipak upozoravaju da su razlike među čelnicima duboke. Politologinja Sandra Borda ističe da Trump Petra „povezuje s trgovinom drogom na isti način kao što je to radio s Nicolásom Madurom”, iako protiv kolumbijskog predsjednika ne postoji ni jedna optužnica. Cynthia Arnson sa Sveučilišta Johns Hopkins dodaje da su „diplomati s obje strane uložili nadljudske napore kako bi spriječili slom savezništva”.
Podaci kolumbijskih službi pokazuju rekordne zapljene – 836,8 tona kokaina od siječnja do listopada 2025. – ali Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal procjenjuje da je potencijalna proizvodnja još viša, oko 3 000 tona u 2024. godini. Trgovinu drogom kontroliraju oružane skupine poput Zaljevskog klana, ELN-a i preostalih frakcija FARC-a, a ne državne strukture.
Političke posljedice
Kolumbija u ožujku bira novi Kongres, a u svibnju kreće utrka za Petrova nasljednika. Desničarska kandidatkinja Paloma Valencia poručila je na mreži X: „Naša je stvarnost drukčija od Venezuele. Pobijedit ćemo [Petra] na izborima … bez ičijeg uplitanja.” Ljevica pak računa na rastući antiamerički sentiment; analitičar Adam Isacson smatra da bi „agresivni stav Washingtona” mogao pomoći kandidatu lijevog spektra Ivánu Cepedi.
Iako su neki Petrovi latinoamerički susjedi također ušli u spor s Trumpom, stručnjaci ga opisuju kao „kategoriju za sebe” zbog svakodnevnih, otvorenih prozivki američkog predsjednika. Borda upozorava da bi neprestano „bockanje” moglo politički skupo stajati Petrovu stranku pred izbore.
Za sada su dvije prijestolnice zadržale prijeko potrebnu suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala, no ostaje pitanje hoće li nedavni telefonski „primirje” izdržati sljedeći val oštrih riječi – i kakav će trag taj sukob ostaviti na tradicionalno čvrste, ali sada ozbiljno narušene kolumbijsko-američke veze.
