Novo longitudinalno istraživanje pod vodstvom neuroznanstvenice Laure Pritschet pokazalo je da trudnoća već od devetog tjedna pokreće duboke promjene u strukturi mozga buduće majke.
• Uzorak i metoda – tim je 26 puta magnetskom rezonancijom snimio mozak zdrave 38-godišnje žene tijekom trudnoće i dvije godine nakon poroda, prateći pritom i hormonalne pokazatelje te uspoređujući podatke s kontrolnom skupinom žena koje nisu bile trudne.
• Smanjenje sive tvari – moždana kora, odgovorna za emocije, pamćenje i planiranje pokreta, progresivno se „stanjuje”. Iako je takav gubitak obično obilježje starenja, ovdje se tumači kao adaptivno „čišćenje” neuralnih veza koje majku čini učinkovitijom u zadacima brige za dijete.
• Privremeni porast bijele tvari – volumen bijele tvari, zadužene za brzu razmjenu informacija između regija mozga, nakratko raste tijekom trudnoće, ali se nakon poroda vraća na prijašnju razinu, za razliku od trajnih promjena u sivoj tvari.
• Kognitivne i emocionalne posljedice – fenomen zaboravnosti poznat kao „trudnički mozak” nije znak propadanja, nego prilagodbe. Neuropsihologinja dr. Sanam Hafeez ističe: „Ovo nije znak propadanja mozga, već nevjerojatna sposobnost prilagodbe.”
• Hipokampus i orijentacija – dodatne analize sugeriraju da se regija ključna za orijentaciju i pamćenje također mijenja kako bi olakšala svakodnevne zahtjeve života s novorođenčetom.
• Hormonalna oluja – nagli skok estrogena i progesterona ne utječe samo na neurone, nego i na raspoloženje. Povećana osjetljivost ide ruku pod ruku s većom empatijom, što, prema neuroznanstvenici Deliji McCabe, „ima savršen evolucijski smisao – priroda osigurava preživljavanje sljedeće generacije”.
Znanstvenici zaključuju da je riječ o zdravoj, nužnoj i dugoročno korisnoj evoluciji mozga, koja ženu priprema za izazove majčinstva pretvarajući je u svojevrsno emocionalno i socijalno „super-biće”.