Nova opservacijska studija provedena na 53 242 osobe prosječne dobi 63 godine pokazala je da bi tri minimalne svakodnevne promjene – oko 11 minuta dulji noćni san, dodatnih 4,5 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti te četvrtina šalice više povrća – mogle smanjiti vjerojatnost velikog kardiovaskularnog događaja za 10 % tijekom osmogodišnjeg razdoblja.
Autorima je cilj bio zajednički promatrati obrasce sna, prehrane i tjelesne aktivnosti, budući da se ti čimbenici međusobno isprepliću. Optimalnom količinom sna smatra se 8–9 sati, dok u kategoriju umjerene do snažne aktivnosti ulaze brzo hodanje, penjanje stepenicama ili nošenje teških vrećica iz trgovine. Kvalitetu prehrane istraživači su vrednovali prema većoj učestalosti konzumiranja voća, povrća, ribe i cjelovitih žitarica te manjem unosu prerađenog mesa i zaslađenih napitaka.
Nutricionist Nicholas Koemel sa Sveučilišta u Sydneyu ističe: „Pokazujemo da kombiniranje malih promjena u nekoliko područja našeg života može imati iznenađujuće velik pozitivan utjecaj na naše kardiovaskularno zdravlje.” Dodaje da su ”manje, ostvarive prilagodbe” za većinu ljudi realniji put od radikalnih jednokratnih zahvata u nekoj pojedinačnoj navici.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, pa stručnjaci traže načine kako ranije prepoznati znakove upozorenja i praktično smanjiti rizik. Najnoviji rezultati upućuju na to da i skromne, ali dosljedne promjene u rutini mogu donijeti mjerljive koristi te poslužiti kao polazište za dugoročnije, opsežnije promjene životnog stila.
Istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna praćenja kako bi se potvrdila uzročno-posljedična veza, no poruka je jasna: malo više sna, malo više kretanja i malo više povrća mogu zajedno napraviti veliku razliku za srce.