U samo dvadeset godina hrvatsko gospodarstvo proživjelo je cijeli spektar ekonomskih scenarija – od euforičnih uzleta do dugotrajnih padova.
• Tri razdoblja rasta • Dvije ozbiljne krize, od kojih je jedna trajala čak šest godina • Jedan puknuti i jedan svježe napuhani nekretninski balon
Brojke, kako god ih okrenemo, svjedoče o cikličkoj prirodi domaće ekonomije. Pojedini analitičari ističu kako se poslije svakog naleta optimizma opet pojavljuju strukturne slabosti zbog kojih se sljedeći šok pretvara u duboku recesiju. Najduža, ona šestogodišnja, ostavila je posebno dubok trag i u proračunu i na tržištu rada.
Istodobno, rast se u većoj mjeri oslanjao na potrošnju i rast cijena nekretnina nego na produktivnost i inovacije. Posljedica je nova percepcija dijela javnosti da se, usprkos statističkim skokovima BDP-a, životni standard ne popravlja željenom brzinom.
Sadašnje okruženje obilježeno je ponovnim ubrzanjem cijena kvadrata, što mnogi vide kao znak da se stvara novi balon. Hoće li on, kao prethodni, jednog trenutka puknuti i gurnuti ekonomiju u novu krizu, pitanje je na koje zasad nema pouzdanog odgovora.
Jedno je, međutim, sigurno: dvadeset godina vrtuljka rasta i recesija pokazuje da hrvatskom gospodarstvu treba stabilniji i održiviji model razvoja kako bi buduće brojke manje ovisile o ciklusima, a više o trajnim strukturnim pomacima.