Berba grožđa diljem Francuske ponovno je krenula prije uobičajenih rokova, što stručnjaci povezuju sa sve češćim toplinskim valovima i ubrzanim klimatskim promjenama.
• U odnosu na osamdesete godine berbe u prosjeku startaju tri tjedna ranije, potvrđuje Nacionalni institut za poljoprivredna, prehrambena i okolišna istraživanja (INRAE).
• Maksimalne dnevne temperature tijekom vegetacijske sezone vinove loze od 1980. porasle su za oko 3 °C.
• Ekstremna vrućina donosi i druge prijetnje – od šumskih požara koji nagrizaju vinograde do sve raširenijih bolesti i štetnika uzrokovanih vlagom. Tako je 2019. u departmanima Hérault i Gard urod opao i do 50 %, dok je 2020. plijesan desetkovala trsove u Bordeauxu nakon obilnih proljetnih kiša.
Alarm podiže i nedavna studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment: ako se globalno zagrijavanje probije preko 2 °C, do kraja stoljeća čak 90 % obalnih i nizinskih vinskih regija južne Europe moglo bi izgubiti mogućnost ekonomski održive proizvodnje vrhunskog vina.
Rani start osjetio se i ove godine:
• Alsace – berba grožđa za crémant počela je deset dana prije lanjskog termina. • Champagne – službeni početak zabilježen je prošle srijede.
Unatoč ubrzanom kalendaru, supredsjednik vinskog odbora Champagnera David Chatillon procjenjuje da bi prinosi u toj regiji mogli ostati zadovoljavajući.
Povijesni podaci govore da su se berbe od kraja srednjeg vijeka do 1988. u prosjeku otvarale 27. rujna. Današnji pomaci prema kolovozu jasno ilustriraju pritisak koji klimatske promjene sve jače vrše na jedan od najprepoznatljivijih francuskih poljoprivrednih simbola.