PULA – Obilježavanje 79. godišnjice eksplozije na Vergaroli pretvorilo se u diplomatski incident. Gradonačelnik Peđa Grbin i predsjednik pulskog Gradskog vijeća Valter Boljunčić napustili su ceremoniju odmah nakon što je predsjednik Županijskog vijeća talijanske nacionalne manjine Enio Forlani u govoru događaj povezao s „točnim planom etničkog čišćenja” Talijana u Istri.
„Ne možemo prihvatiti da se ova strašna tragedija koristi za lažno prozivanje za genocid”, poručili su Grbin i Boljunčić u zajedničkom priopćenju, ocijenivši Forlanijev nastup „povijesnim revizionizmom” i „širenjem netolerancije”.
Forlani je pak nakon komemoracije ustvrdio da nije upotrijebio riječ genocid nego samo „podsjetio na besmisleni masakr” i tvrdnje da se tragedija ne može odvojiti od poslijeratnih fojbi i pritisaka na Talijane da napuste Istru. Najavio je službeno priopćenje vijeća talijanske zajednice Istarske županije.
Tragedija od 18. kolovoza 1946. • Na plaži Vergarola eksplodiralo je 28 podvodnih mina s oko 9 tona eksploziva. • Neslužbene brojke govore o 116 poginulih i 216 ranjenih; hrvatska literatura najčešće navodi 65 žrtava. • Mine je tijekom rata postavila talijanska mornarica, a nakon rata ih premjestila britanska. • Britanske okupacijske vlasti provele su istragu, ali počinitelj nikada nije otkriven niti je održano suđenje.
Osporavana interpretacija Forlanijeva teza da su savezničke i jugoslavenske vlasti „iskoristile priliku” kako bi potaknule iseljavanje Talijana predstavlja presedan u službenim obilježavanjima u Istri. Povjesničari dosad nisu pronašli dokaze da je eksplozija namjerno izazvana. Svjedok događaja, 92-godišnji Bruno Castro, za lokalni je portal opisao „more crveno od krvi” i uvjerenje da „mine nisu eksplodirale same od sebe”, no njegovo svjedočenje ostaje osobni dojam.
Napeti odnosi Incident podsjeća na 2007. kada su mladi potomci esula na komemoraciji razvili talijanske zastave s natpisima „Istria” i „Pola”, što je tadašnji saborski zastupnik talijanske manjine Furio Radin nazvao irelevantnim, ali ga je ipak osudio.
Pula i Istra tradicionalno se ponose suživotom Hrvata i Talijana. Jučerašnji prekid ceremonije, međutim, pokazao je koliko pitanja kolektivne memorije još mogu uzburkati odnose dviju zajednica.
