Globalni je burzovni tjedan započeo crvenim brojkama. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica (bez Japana) pao je jutros za 1 %, nastavljajući silazni trend s Wall Streeta, gdje je u petak tehnološki sektor predvodio pad.
• Šangaj, Hong Kong, Tokio, Seul, Mumbai i Sydney zabilježili su pojedinačne minuse između 0,2 i 1,3 %.
Strah od precijenjenosti tehnoloških tvrtki i neizvjesnog tempa monetizacije umjetne inteligencije potiče prodajne pritiske. Rast cijena tih dionica tijekom godine bio je izrazit, no volatilnost se pojačala zadnjih tjedana.
Hladan tuš stigao je i iz Kine: maloprodaja je u studenom porasla svega 1,3 % na godišnjoj razini (prethodno 2,9 %), dok je industrijska proizvodnja usporila na 4,8 % (listopad 4,9 %). Slabiji makroekonomski pokazatelji dodatno su opteretili sentiment.
Središnje banke u prvom planu Ostatak tjedna obilježit će posljednje ovogodišnje sjednice ključnih središnjih banaka:
• Banka Japana mogao bi, pod pritiskom povišene inflacije, povisiti kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova. • Banka Engleske razmatra jednako toliko smanjenje, signalizirajući različite putanje monetarne politike. • Europska središnja banka te švedska i norveška središnja banka, prema tržišnim očekivanjima, zadržat će postojeće razine.
Valute i roba Na deviznim tržištima dolarov indeks kliznuo je na 98,37 bodova, produbivši prošlotjedni pad od 0,6 %. Dolar se spustio s 155,80 na 155,40 jena, dok je u odnosu na euro blago ojačao; euro je pao na 1,1735 dolara.
Cijene nafte su se oporavile nakon četverodnevnog pada od više od 4 %. Londonski Brent jutros je porastao 0,54 % na 61,45 dolara za barel, a WTI 0,52 % na 57,75 dolara.
Ulagači prate hoće li kombinacija slabijih makro-signala i divergirajućih poteza središnjih banaka dodatno pritisnuti, ili pak oživjeti, ionako krhko tržišno raspoloženje.