Obilježavanje Svjetskog dana voda 22. ožujka, koje od 1993. iniciraju Ujedinjeni narodi, ove se godine odvija pod geslom „Gdje voda teče, raste jednakost”. Tema „Voda i rodna ravnopravnost” stavlja naglasak na nevidljivi teret koji nestašica vode nosi za žene i djevojčice.
Prema podacima UN-a, čak 2,2 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće. Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., podsjeća da se u „osam od deset domaćinstava koja se suočavaju s nestašicom vode upravo žene i djevojčice brinu za prikupljanje vode”, što im oduzima vrijeme za obrazovanje i vlastiti razvoj. Kvalitetni sanitarni uvjeti ključni su, dodaje, i za žensko zdravlje.
UN naglašava da je dostupnost vode izravno povezana s ostvarivanjem Cilja održivog razvoja 6 – voda i sanitacija za sve do 2030. godine. Jednak pristup vodi donosi bolje zdravlje, obrazovanje i smanjivanje siromaštva, ali klimatske promjene, suše i poplave otežavaju taj put.
Situacija u Hrvatskoj
Eurostat Hrvatsku svrstava na vrh Europske unije po zalihama vode – prosječno 30 700 kubičnih metara po stanovniku. UNESCO pak bilježi da smo peti u Europi i 42. u svijetu po bogatstvu vodnih resursa.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ističe da je stanje naših vodnih tijela „pretežito dobro” te navodi 60 vodno-komunalnih projekata ukupne vrijednosti 3,9 milijardi eura, od čega su 2,2 milijarde nepovratna sredstva EU-a. Ti bi zahvati do kraja provedbe trebali poboljšati javnu vodoopskrbu za 300 000 ljudi i sustave pročišćavanja otpadnih voda za još 800 000 stanovnika.
U sustave javnog navodnjavanja uloženo je dodatnih 152,5 milijuna eura, čime je izgrađeno 29 novih i obnovljeno devet postojećih sustava, što omogućuje navodnjavanje oko 21 400 hektara poljoprivrednih površina. Ključni izazov ostaje smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama i racionalizacija potrošnje, osobito u kontekstu klimatskih promjena.
Ekolške udruge upozoravaju da hrvatski vodni resursi trpe sve veći pritisak. WWF navodi da je u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju tek 12 % tekućih i 14 % stajaćih voda u Hrvatskoj, dok je europski prosjek 39,5 % za površinske i 26,8 % za kemijsko stanje voda.
Europa se također suočava s nestašicom: Europski gospodarski i socijalni odbor upozorio je da 30 % stanovnika kontinenta barem jednom godišnje ostane bez dovoljne količine vode zbog suša ili siromaštva.
Izazov ostaje – kako za globalni Jug tako i za relativno bogatu Hrvatsku – osigurati da svaka kap vode do 2030. postane dostupna, sigurna i pravedno raspodijeljena.