Prema najnovijoj studiji Svjetske banke pod naslovom „Iskorištavanje imigracije za prosperitet Hrvatske”, domaće će gospodarstvo u sljedećem desetljeću ostati bez čak 327 tisuća radnika.
Studija upozorava da su tri istodobna procesa – masovno iseljavanje, pad nataliteta i ubrzano starenje stanovništva – već ozbiljno prorijedili tržište rada. Samo u razdoblju od 2013. do 2023. Hrvatska je izgubila oko 400.000 stanovnika, a negativni demografski trendovi nastavljaju se bez naznaka preokreta.
Suočena s kroničnim manjkom radne snage, Hrvatska se u posljednjih deset godina prometnula iz iseljeničke u jednu od najvećih uvoznih destinacija za radnike u Europskoj uniji. Broj prvih radnih dozvola za strane radnike porastao je s približno 600 izdanih 2013. na 77.000 u 2023. godini. U relativnom omjeru, to znači skok s 0,2 na 20 prvih dozvola na tisuću stanovnika, čime se Hrvatska, odmah iza Malte, svrstala na drugo mjesto unutar EU po intenzitetu uvoza radne snage.
Stručnjaci Svjetske banke procjenjuju da će bez najmanje 300.000 dodatnih radnika u sljedećih deset godina biti teško zadržati gospodarski rast i redovno funkcioniranje ključnih sektora, od građevine i turizma do zdravstva i socijalne skrbi. Hrvatska se tako nalazi pred nužnošću da dugoročno redefinira imigracijske politike kako bi privukla i zadržala strane radnike, ali i ojačala mjere za demografsku revitalizaciju i povratak iseljenih građana.
Analitičari upozoravaju da je, uz nastavak priljeva stranaca, ključno ulagati u obrazovanje, digitalizaciju i povećanje produktivnosti, kako bi se spriječilo da se manjak radne snage pretvori u kočnicu razvoja. Bez cjelovitog pristupa, zaključuje se u studiji, gospodarske ambicije Hrvatske već sredinom sljedećeg desetljeća mogle bi naići na ozbiljne strukturalne zapreke.