Na više od 4 000 metara nadmorske visine, gdje je zrak tanak, a svaki korak traži dereze i cepin, skupina izbjeglica otkriva mir koji im je dugo izmicao. Projekt Peaks4All, neprofitna inicijativa iz Ženeve, koristi planinarenje kako bi ljudima protjeranima ratom, progonima ili političkim nemirima pomogao da zacijele – i da se ukorijene u švicarsko društvo.
„Planinarstvo nije samo sport. Dolazak na vrh donosi golemo olakšanje – dokaz da možeš savladati i fizičke i emocionalne prepreke”, kaže 27-godišnji Iranac Soroush Esfandiary, koji je u Švicarsku stigao nakon bijega iz zatvora u Isfahanu. Planine ga podsjećaju na djetinjstvo podno Zagrosa, ali i na opasno pješačenje iz Irana u Tursku dok je, s visokom temperaturom i kašljem, bježao od presude.
Ideja je rođena iz ljubavi prema alpinizmu i želje za društvenim učinkom, objašnjava suosnivačica Laëtitia Lam. Zajedno s prijateljicom Clémence Delloye prije nekoliko godina povela je nekolicinu izbjeglica na jednodnevni uspon; danas zajednica broji više od 200 sudionika iz Afganistana, Irana, Nigerije, Sudana, Mongolije, Turske, Sirije i Ukrajine. Uz njih je 40 volontera i 30 profesionalnih vodiča, a udio žena narastao je s gotovo nule na više od 40 %.
Lam kaže da je cilj „prebaciti most između izbjeglica i švicarske zajednice”. Godišnje organiziraju jedan veliki uspon – lani su stajali na 3 925 metara visokom Ulrichshornu – dok su ostatak godine rezervirani za kraće pohode, bouldering i kanjoning.
Za mnoge polaznike to je prvi susret s visokogorstvom. Diana Lysenko (39) iz Ukrajine priznaje da nije znala u što se upušta: „Najviša ukrajinska planina upola je niža od nekih švicarskih vrhova.” U Ženevu je stigla u ljeto 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije, iscrpljena životom u skloništima. „Integracija je bila teška, zato mi je Peaks4All bio sjajna prilika. Otkrila sam snagu za koju nisam znala da postoji.”
Afganistanac Alem Big Qaderi (26), koji je u Švicarsku došao 2023., u planinama nalazi osjećaj sigurnosti: „Svi smo iz različitih zemalja, ali kad penjemo, to je jedna globalna sela.”
Stručnjaci sve više ističu blagodati prirode za mentalno zdravlje, a iskustvo sudionika potvrđuje teoriju. „Planine nemaju nacionalnost”, zaključuje Qaderi. Za ove ljude, one postaju novi dom – i polazište za život koji ponovno diše punim plućima.