Temperatura pada na –20 °C, sunce se ni zimi ne pomoli iznad obzora, a Kirunu, najsjeverniji švedski grad, obavija tek nekoliko sati modrikaste zimske sumaglice. No 900 metara ispod arktičkog pejzaža, dvadesetak rudara svakodnevno odustaje i od tog kratkog „građanskog sumraka” kako bi ubrzali prvu veliku europsku potragu za vlastitim rijetkim zemnim metalima.
Švedska državna kompanija LKAB u svojem gigantskom rudniku željezne rude u Kiruni istražuje Per Geijer – jedno od najvećih poznatih europskih ležišta magnetita, hematita i fosfata u kojemu se nalaze i ključni elementi za proizvodnju snažnih trajnih magneta. Upravo ti metali pogone električne automobile, vjetroturbine i brojne kućanske uređaje, a trenutačno se gotovo u potpunosti dobavljaju iz Kine.
• 4 km tunela vodi ekipu do radilišta, gdje daljinski upravljanim bušilicama otvaraju 84 rupa u stijeni. • Svake se noći rupe pune eksplozivom i miniraju, nakon čega radnici učvršćuju svježe iskopane zidove čeličnim sidrima i slojem betona – pa se postupak ponavlja.
Iako je na europskom tlu registrirano više potencijalnih nalazišta, nijedan rudnik rijetkih zemnih metala još ne radi komercijalno. Zato je Kiruna već nekoliko puta ugostila visoke izaslanike iz Bruxellesa; projekt se smatra najboljom prilikom da Europska unija smanji svoju stratešku ovisnost o kineskim isporukama.
Iz LKAB-a poručuju da žele „inkrementalno” otvarati resurse i maksimalno skratiti vrijeme između otkrića rude, vađenja i odvajanja vrijednih „mrvica” od ostatka stijene. Cilj je što brže smanjiti rizike za europsku industriju, koja se sve više suočava s geopolitičkim napetostima na globalnom tržištu kritičnih sirovina.