Gotovo dvije petine upisnih mjesta na hrvatskim fakultetima ostale su prazne nakon ljetnog roka 2025. – čak 15 259 slobodnih mjesta, pri čemu 61 studij nije privukao nijednog brucoša. Najteže je pogođen upravo STEM, sektor od kojeg gospodarstvo očekuje temelj rasta.
Istodobno, broj učenika u osnovnim i srednjim školama kontinuirano pada, ali se kadrovski aparat širi. U odnosu na školsku godinu 2019./2020. učenika je 3 % manje, nastavnika 1,6 % više, a nenastavnog osoblja čak 7,4 % više. Paradoksalno, takav omjer Hrvatsku svrstava na sam vrh međunarodne ljestvice „privlačenja talenata”, i to samo zato što razredi fizički postaju sve prazniji.
Visoko obrazovanje prati sličan obrazac: redovnih studenata je u pet godina manje 8,2 %, dok broj nastavnika raste 3,9 %, a administracije 8,5 %. Demografija i iseljavanje istodobno su smanjili broj maturanata koji upisuju studij za više od devet tisuća u desetljeću, no visoka učilišta otvaraju nove programe i zapošljavaju dodatno osoblje.
Rezultati – ispodprosječni
Na međunarodnom PISA testu 2022. hrvatski 15-godišnjaci osvojili su 463 boda iz matematike – ispod prosjeka OECD-a. Čak 23 % učenika ne doseže osnovnu razinu čitalačke pismenosti, a samo 6 % ulazi u najviši rang matematičkih vještina. Sve to unatoč činjenici da država za obrazovanje izdvaja 5,3 % BDP-a, iznad prosjeka Europske unije.
Izdaci rastu, učinkovitost pada. Plaće nastavnika u srednjim školama s deset godina staža iznosile su 3 044 dolara (PPP) još 2022., više nego u nizu usporedivih članica EU-a, a od tada su doživjele dvoznamenkaste povišice – bez vidljivog pomaka u rezultatima nastave. U strukturi troškova 29,6 % ide na plaće, udio koji raste brže nego u ostatku Unije, dok se sredstva za stručno usavršavanje smanjuju.
Uzroci i posljedice
• Pad broja djece od tri do 18 godina do 2035. projicira se na dodatnih –9 %. • Četvrtina nastavnika mlađih od 30 godina razmišlja o odlasku iz profesije. • Inflacija odlikaša, potaknuta pritiskom roditelja, skriva stvarne slabosti – na maturi i PISA-i slabiji su odsjaj jasne slike.
Niti produljenje osnovne škole, niti uvođenje novih kolegija na fakultetima neće donijeti pomak, zaključuje analiza, ako se paralelno ne modernizira kurikulum, uvede objektivnije ocjenjivanje te uspostavi sustav nagrađivanja prema postignućima, osobito u STEM-u i deficitarnim strukama.
Poziv HUP-a
Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja uvođenje modularnih srednjoškolskih programa i 146 novih standarda zanimanja, ali upozorava da: • neravnoteža učenika i zaposlenih povećava troškove bez efekta; • nepopunjena mjesta na fakultetima otkrivaju raskorak između ponude i interesa mladih; • povišice plaća nisu popraćene mjerenjem kvalitete nastave; • dualno obrazovanje i vaučeri za cjeloživotno učenje moraju se širiti kako bi se škole snažnije povezale s tržištem rada.
Zaključak je jasan: Hrvatska ne pati od nedostatka novca u obrazovanju, nego od manjka učinkovitosti, odgovornosti i jasnog povezivanja školskih ishoda s potrebama gospodarstva. Bez toga, učionice će i dalje biti poluprazne, a birokratski hodnici prepuni.