Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz Popisa stanovništva 2021., u Zagrebu je evidentirano 84 617 nenastanjenih stanova. To znači da je 22 posto ukupnog stambenog fonda, odnosno svaki peti stan, u trenutku popisa zjapio prazan.
DZS praznim stanom smatra onaj koji se ne koristi za stalno stanovanje. Premda dio tih kvadrata služi za povremeni boravak ili kratkoročni najam, brojka upućuje na velik neiskorišteni potencijal u gradu u kojem cijene kvadrata obaraju rekorde.
Najnoviji uvid u potrošnju električne energije dodatno potvrđuje trend. HEP-ovi podaci za 2024. govore o njih 47 409 sa godišnjom potrošnjom manjom od 500 kWh, što sugerira da se u tim prostorima boravi rijetko ili nikako.
Posebno se ističe povijesna jezgra: u Donjem gradu i Gornjem gradu, kao i u Peščenici – Žitnjaku, svaka četvrtina stanova ostaje prazna. Samo u centru grada procjenjuje se gotovo 10 000 nenastanjenih jedinica.
Stručnjaci upozoravaju da visok udio neiskorištenih stanova dodatno diže cijene nekretnina, dok sve manji broj građana može priuštiti vlastiti krov nad glavom. Grad se tako suočava s paradoksom: tisuće stanova bez stanara i tisuće stanara bez pristupačnog stana.