Najnovije istraživanje Državnog zavoda za statistiku, provedeno krajem prošle godine na uzorku od 10 000 kućanstava, otkriva da u Hrvatskoj 787 000 osoba – 20,7 % stanovništva – živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Blagi statistički pomaci • Stopa rizika od siromaštva spustila se s 20,3 % u 2024. na 19,5 % u 2025. • Udio osoba u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti pao je s 21,7 % na 20,7 %.
Porast plaća i prag siromaštva Prosječna bruto plaća povećala se za 10,7 %, s 1 821 eura u 2024. na 2 016 eura u 2025. Unatoč rastu dohotka, prag rizika od siromaštva iznosi 753 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo, odnosno oko 1 580 eura za obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece.
Kućni budžeti pod pritiskom • 160 000 ljudi (4,2 %) ne može si priuštiti adekvatno grijanje tijekom zime. • 1,2 milijuna građana (32,6 %) nema mogućnost tjednog odmora izvan kuće. • Gotovo 1,2 milijuna osoba ne bi moglo pokriti iznenadni trošak od najmanje 494 eura bez posudbe.
Život od plaće do plaće osjeća 2,3 milijuna ljudi: 726 000 jedva spaja kraj s krajem, a 1,6 milijuna to čini uz manje teškoće. Prosječna neto plaća u prosincu bila je 1 494 eura.
Umirovljenici i Panonska Hrvatska najugroženiji Stopa rizika od siromaštva među osobama starijim od 65 godina porasla je s 37 % na 39,4 %. Regijski je najteže u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je siromašno čak 30 % stanovnika.
Širi europski kontekst Preko 72 milijuna ljudi u Europskoj uniji – 16,2 % ukupne populacije – živi ispod praga siromaštva. Taj se prag kreće od 391 eura u Bugarskoj do 2 540 eura u Luksemburgu; u Hrvatskoj je bio 617 eura, a u Sloveniji 981 euro.
Iako je u protekloj godini zabilježen mali pad udjela siromašnih, broj ugroženih građana i dalje je znatno viši nego prije 15 godina. Stručnjaci upozoravaju da je očuvanje ili povećanje realnih prihoda ključno za smanjenje dugoročnog siromaštva, osobito među starijim osobama i umirovljenicima.