Velika dvorana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku bila je puna na predavanju dr. sc. Stribora Markovića, mag. pharm., koji je u sklopu 8. hrvatskog botaničkog simpozija govorio o društvenoj percepciji biljaka pod naslovom „Dobar, loš, zao”.
Marković je podsjetio da su se biljkama divili još neandertalci, koji su razvili jasnu kulturu korištenja ljekovitog bilja, a istu strast prema botaničkim čudima dijelili su ljudi 18., 19. i 20. stoljeća kada su otkriveni brojni moderni lijekovi. „Botanika nije samo otkrivanje novih vrsta, ona je mnogo više od toga”, istaknuo je predavač.
Govoreći o suvremenom interesu za zelenilo, naveo je da društvene mreže vrve grupama posvećenima biljkama, no one se prečesto promatraju samo kroz prizmu korisnosti ili se zloupotrebljavaju kao mamci za klikove.
„Biljke nas mogu liječiti, hraniti, ali i otrovati. Pomažu kod kašlja, stresa i drugih tegoba, a voće i povrće temelj su svih preporuka za kardio-metaboličko zdravlje”, poručio je Marković, upozorivši da istodobno cirkulira obilje informacija, ali premalo provjerenog znanja.
Sudionicima je savjetovao da prilikom šetnje ili planinarenja promatraju biljke jer takva praksa smanjuje stres i blagotvorno djeluje na mozak. Kritizirao je clickbait naslove, „čudotvorne” pripravke, teorije zavjere i govor mržnje koji prate tržište biljnog ljekarstva.
Predavanje je zaključio citirajući Sir Davida Attenborougha: „Naša će budućnost ovisiti o tome hoćemo li buduće generacije naučiti ne samo koristiti biljke nego ih i poštovati kao naše bitne životne partnere.”
Publika sastavljena od botaničara, pratitelja s društvenih mreža i znatiželjnika nagradila je predavača dugotrajnim pljeskom, potvrđujući da svaka biljka doista ima priču – ali i poruku za suvremenog čovjeka.