Na prvom danu summita Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i Europske unije u kolumbijskom Cartageni, 58 od ukupno 60 okupljenih država usuglasilo je zajedničku deklaraciju kojom se „ponovno naglašava protivljenje uporabi ili prijetnji uporabom sile i svakom djelovanju koje ne bi bilo u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih naroda”. Venezuela i Nikaragva jedine su države koje se nisu pridružile dokumentu.
Deklaracija dolazi u jeku napetosti sa Sjedinjenim Državama zbog američkih napada na brodove u Karipskom moru i Tihom oceanu, u kojima je, prema dosadašnjim podacima, poginulo 70 ljudi. U tekstu se izravno ne spominju Washington ni aktualni američki predsjednik, a potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas pojasnila je da „jednostavno nismo uspjeli za to pridobiti sve države”.
Dokument ističe i „važnost sigurnosti na moru i regionalne stabilnosti Kariba”, a istodobno osuđuje „rat koji se vodi protiv Ukrajine, a koji i dalje uzrokuje goleme ljudske patnje”. Upravo je taj pasus, prema Kallas, bio razlog zbog kojeg su Caracas i Managua odbile staviti potpis.
Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, blizak kolumbijskom domaćinu summita Gustavu Petru, upozorio je na povratak stare retorike: „Prijetnja uporabom vojne sile ponovno je dio latinoameričke i karipske svakodnevice. Stari manevri i retorika se recikliraju kako bi se opravdale ilegalne intervencije.”
Kallas je, pak, po dolasku na skup podsjetila da se „sili može pribjegavati samo iz dva razloga: ili legitimne obrane ili u provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a”.
Summit se nastavlja raspravama o regionalnoj sigurnosti i trgovinskoj suradnji, dok ostaje otvoreno pitanje hoće li se dvije preostale zemlje kasnije priključiti širokom konsenzusu protiv uporabe sile.
