Visoki upravni sud Republike Hrvatske prošlog je srpnja srušio rješenje Porezne uprave kojim je jedan paušalni obrtnik bio proglašen lažno samozaposlenim zbog činjenice da većinu prihoda ostvaruje od jednoga naručitelja.
Sud je poručio da „prikriveni radni odnos ne može se utvrditi izdvajajući samo pojedine elemente suradnje”, naglasivši da ekonomska ovisnost o jednom klijentu ili redovite isplate nisu same po sebi dovoljan dokaz zapošljavanja na crno. Umjesto toga, cijeli odnos između obrtnika i naručitelja mora se promatrati u cjelini – od razine autonomije u organizaciji posla do preuzimanja poslovnog rizika.
Odvjetnica Anđelka Kasum, koja zastupa obrtnika, ističe važnost presude: „Nije sporno da porezne zlouporabe treba prepoznati, ali utvrđenje o zlouporabi ne može biti zasnovano samo na činjenici da je odabran povoljniji porezni oblik i da postoji dominantni isplatitelj.”
Ako se ovaj pravni stav zadrži i u budućim predmetima, mogao bi zaštititi tisuće paušalaca koje je Porezna uprava posljednjih godina stavljala pod povećalo tražeći prikriveno zapošljavanje. Sudski signal jasnog razlikovanja između fleksibilnih oblika rada i „štap i kanap” lažnih ugovora dodatno naglašava potrebu da inspektori procjenjuju svaki slučaj u kontekstu, a ne kroz check-listu pojedinih pokazatelja.
Presuda zasad nije pravomoćno promijenila zakonodavni okvir, ali praktično ograničava prostor za automatsko etiketiranje paušalnih obrtnika kao zaposlenika. Za one koji posluju s jednim velikim klijentom to donosi bitno veću pravnu sigurnost – sve dok zadrže stvarnu poslovnu samostalnost.