Europski sud pravde (CJEU) podigao je ljestvicu za odbijanje zahtjeva za azilom, presudivši da države članice mogu sastavljati nacionalne popise „sigurnih zemalja podrijetla” samo ako tu sigurnost detaljno potkrijepe javno dostupnim izvorima.
Prema presudi, država izvan Unije može se smatrati sigurnom tek kada je „cijelo stanovništvo” zaštićeno u svim njezinim regijama. Time je ozbiljno uzdrmana talijanska praksa ubrzanog odbijanja tražitelja azila s popisa sigurnih zemalja.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni reagirala je žestoko: „Još jednom sudstvo, ovoga puta na europskoj razini, prisvaja ovlasti koje mu ne pripadaju”, poručila je, proglasivši odluku „iznenađujućom” i politički motiviranom.
Presuda je proizašla iz slučaja dvojice Bangladežana spašenih na moru i prebačenih u talijanski pritvorski centar u Albaniji. Oni su osporili odbijanje azila, tvrdeći da Bangladeš, premda na talijanskom popisu sigurnih zemalja, nije dovoljno siguran.
Udar na „albanski model” Meloni je 2023. sklopila sporazum s albanskim premijerom Edijem Ramom o premještanju i obradi do 30 000 migranata presretnutih na Sredozemlju u dva nova objekta u Albaniji. No talijanski sudovi već su tri puta – u listopadu i studenome 2024. te u veljači ove godine – odbili potvrditi zakonitost pritvaranja prvih skupina migranata, pozivajući se na raniju odluku CJEU-a da kriteriji sigurnosti moraju vrijediti na čitavom teritoriju zemlje podrijetla.
Kako bi zaobišla tu pravnu prepreku, Vlada je u prosincu uredbom proglasila 19 država, među kojima Bangladeš i Egipat, sigurnima za povratak. Talijanski suci potom su zatražili mišljenje CJEU-a o tome nadilazi li pravo EU-a nacionalne propise u slučaju sukoba.
Nakon današnje presude, Rim ima još deset mjeseci do stupanja na snagu novog Pakta o migracijama EU-a kako bi pronašao „sve moguće tehničke i pravne opcije”, najavila je Meloni.