Odluka američkog Vrhovnog suda kojom su poništene jednostrano uvedene carine bivšeg predsjednika Donalda Trumpa otvorila je novu raspravu o granicama izvršne vlasti – i u Sjedinjenim Državama i u Hrvatskoj.
Glavni sudac John Roberts u petak je poručio: „Predsjednik tvrdi da ima izvanrednu ovlast jednostrano uvesti carine neograničenog iznosa, trajanja i opsega. S obzirom na opseg, povijest i ustavni kontekst te utvrđene ovlasti, mora navesti jasno odobrenje Kongresa za njezino korištenje.” Time je sud izravno osporio praksu uvođenja mjera bez jasnog zakonodavnog uporišta i podsjetio da predsjedničke ovlasti počivaju na precizno definiranim granicama.
Autor komentara Željko Trkanjec podsjeća da pitanje poštovanja tih granica nije isključivo američki problem. Još 2024. hrvatski predsjednik Zoran Milanović javno je vrijeđao sutkinje i suce Ustavnog suda jer nisu glasali kako je on htio, već su se – kako piše Trkanjec – „držali Ustava”. Primjer iz Washingtona stoga služi kao upozorenje koliko je važno očuvati temeljno načelo pravne države: vlast se mora provoditi prema pravnim pravilima i procedurama, a građani moraju imati učinkovitu zaštitu svojih prava bez obzira na društveni položaj ili političku moć onih koji ih krše.
Presuda Robertsova suda tako ima širi odjek: podsjeća da ni na jednoj razini vlast ne može stajati iznad zakona i da je neovisno sudstvo ključna brana protiv samovolje – bilo u Bijeloj kući, bilo na Pantovčaku.
