Najnoviji podaci o tržištu automobila pokazuju da je hrvatska „zelena” tranzicija zapela već na startu. U prvih devet mjeseci ove godine sklopljeno je tek 763 ugovora za električne automobile – samo 1,4 % od više od 55 000 ukupno registriranih vozila.
• Tesla predvodi s 198 registracija, slijedi kineski BYD s 90 te Volkswagen s 87. • Opel, Suzuki i Toyota u istom razdoblju nisu prodali nijedan električni model, Dacia samo dva. • Premium marke Porsche, BMW i Mercedes zajedno su prodale više od 100 električnih auta.
Analize pokazuju da je najmanje polovica ovih registracija ostvarena za vozila iz gornjeg cjenovnog razreda – do samog limita od 50 000 eura (bez PDV-a) koji priznaje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Maksimalni poticaj iznosio je 9 000 eura, a ovogodišnjih 21,2 milijuna eura subvencija bilo je namijenjeno isključivo pravnim osobama.
Fond je posljednjih deset godina ukupno plasirao 63,6 milijuna eura poticaja za oko 12 000 električnih i hibridnih vozila. Unatoč „milijunima i tisućama”, udio električnih automobila na hrvatskim cestama ne prelazi jedan posto.
Benčić: „Model pod hitno moramo mijenjati” Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić tvrdi da sadašnji sustav pogoduje najimućnijima:
„Dugo već pokušavamo potaknuti promjenu modela podjele poticaja za električne automobile… Fond dijeli milijune bez ikakvog smisla, sve do apsurdnih situacija u kojima poticaje dobiva – najbogatiji dio društva.”
Benčić predlaže da se sredstva usmjere na taksi službe, gradske dostave i stanovnike otoka, uz uvođenje socio-ekonomskih kriterija poput visine primanja:
„Model se pod hitno mora mijenjati jer ovakav kakav je danas uistinu Hrvatsku definira kao »Superhik« državu: uzmi siromašnima i daj bogatima. Da kupe Teslu.”
Talijanski primjer Kao uzor navodi se Italija, gdje visina poticaja ovisi o dohotku kućanstva: obitelji s najnižim primanjima mogu dobiti najveće subvencije. Sličan model, poručuju iz Možemo!, mogao bi pomoći da subvencije u Hrvatskoj napokon postanu i ekološke i socijalno pravedne.